Fokus.ba

Item 1
Id 68698408
Date 2024-03-29
Title Bundesver predaje Ukrajini 10.000 artiljerijskih granata
Short title Bundesver predaje Ukrajini 10.000 artiljerijskih granata
Teaser Njemačka predaje artiljerijsku municiju Ukrajini u okviru dugoročnog plana u tri faze, rekao je general Bundesvera Kristijan Frojding u intervjuu za DW. On je takođe govorio o obuci ukrajinskih vojnika u Nemačkoj.
Short teaser Nemačka predaje artiljerijsku municiju Ukrajini u okviru plana u tri faze, kaže general Bundesvera za DW.
Full text

Bundesver će narednih dana Ukrajini predati 10.000 artiljerijskih granata iz sopstvenih zaliha, rekao je za DW general-major Kristijan Frojding. Primopredaja je dio trostepenog plana za isporuku municije, rekao je Frojding, koji je od početka ruskog agresorskog rata na čelu specijalnog štaba u Bundesveru za Ukrajinu.

Isporuka municije u tri etape

Prema njegovim riječima, ukrajinske potrebe za artiljerijskom municijom biće zadovoljene u tri etape. Nakon prve, hitne faze, srednjoročno će biti podržana češka inicijativa za municiju.

„Preuzećemo više 180.000 komada municije, za koje je planirano da budu isporučeni od početka ljeta do kraja godine", rekao je general.

A na „duže staze” Njemačka je pored češke inicijative sklopila i bilateralni ugovor koji predviđa isporuku još 100.000 artiljerijskih granata od četvrtog kvartala ove godine. Kristijan Frojding nije želio da detaljnije objašnjava sa kojom zemljom je sklopljen ugovor o isporuci.

Češka je organizovala kupovinu do 800.000 komada artiljerijske municije za Ukrajinu. Inicijativa je počela krajem februara. Od tada se kampanji pridružilo 20 zemalja EU i NATO, uključujući Njemačku, Francusku, Dansku, Holandiju i Kanadu.

Prema Frojdingu, trenutna najhitnija potreba Ukrajine je „artiljerijska municija, druga municija i vođene rakete za savremene sisteme protivvazdušne odbrane i oklopna borbena vozila".

Obuka ukrajinskih vojnika u Njemačkoj

U intervjuu za DW, Frojding je govorio i o obuci ukrajinskih vojnika u Njemačkoj. Prošle godine je na njemačkim vojnim poligonima obučeno 10.000 pripadnika oružanih snaga Ukrajine, a još 3.000 do 4.000 ljudi u prvim mjesecima 2024.

Njemačko Ministarstvo odbrane spremno je da 2024. ponudi takvu priliku još većem broju vojnika iz Ukrajine.

„Fokus je uvijek na obuci na sistemima naoružanja koje pružamo ukrajinskim oružanim snagama, i taktičkoj obuci, obuci operatera, kao i obuci tehničara da ih održavaju i popravljaju", rekao je Frojding.

Kolege u Njemačkoj su pritom iznenađene sposobnošću ukrajinskih vojnika da uče, kao i brzinom kojom se „navikavaju na potpuno nove sisteme naoružanja". Kada su u proljeće 2022. prvi put došli u Njemačku na obuku na samohodnoj haubici PzH 2000, za to je bilo planirano nekoliko mjeseci, ali je obuka išla mnogo brže nego što se prvobitno očekivalo.

Ovaj prilog je izvorno objavljen na njemačkom.

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Bundesver%20predaje%20Ukrajini%2010.000%20artiljerijskih%20granata&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68698408&x4=10041&x5=Bundesver%20predaje%20Ukrajini%2010.000%20artiljerijskih%20granata&x6=0&x7=%2Fbs%2Fbundesver-predaje-ukrajini-10-000-artiljerijskih-granata%2Fa-68698408&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240329&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/bundesver-predaje-ukrajini-10-000-artiljerijskih-granata/a-68698408?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&title=Bundesver%20predaje%20Ukrajini%2010.000%20artiljerijskih%20granata

Item 2
Id 68687833
Date 2024-03-29
Title Zašto se mnogi stanovnici Krima bore na strani Ukrajine?
Short title Zašto se mnogi stanovnici Krima bore na strani Ukrajine?
Teaser Kada je Rusija prije deset godina anektirala Krim, jedan dio stanovništva je prosvjedovao. Kasnije su mnogi morali pobjeći, a neki se od tada do danas bore u ukrajinskoj vojsci sa željom da oslobode svoju domovinu.
Short teaser Nakon aneksije Krima, jedan dio stanovništva je pobjegao. Neki od njih se od tada do danas bore na strani Ukrajine.
Full text

Prije deset godina, Ruska Federacija je okupirala i anektirala ukrajinski poluotok Krim, prisiljavajući hiljade njegovih stanovnika da napuste svoje domove. Neki od njih, poput Ise Akajeva i Irine Holosne, pridružili su se ukrajinskim snagama i od 2014. godine se bore protiv ruskog agresora.

Povratak na Krim poslije 40 godina

Isa Akajev je 57-godišnjak krimsko-tatarskog porijekla. Njegovo pravo ime je Nariman Biljalov, ali je u Ukrajini poznat pod pseudonimom. Od 2014. godine on je na čelu dobrovoljačkog bataljona "Krim" pri Ukrajinskim oružanim snagama, koji je osnovao zajedno s drugim ostalim stanovnicima poluotoka. Danas je to specijalna jedinica u sklopu ukrajinske vojne obavještajne službe.

Akajev povlači paralele između sadašnje ruske okupacije Krima i vremena, kada su sovjetske vlasti na kraju Drugog svjetskog rata krimske Tatare masovno deportirale u centralnu Aziju.

I njegovi preci, kao i roditelji koji su tada bili djeca, 1944. su protjerani s Krima u Uzbekistan. Sljedećih 40 godina njegova porodica je živjela u tuđini. Isa Akajev i njegove sestre rođeni su u sovjetskoj republici Uzbekistan. Roditelji su im govorili da je njihova domovina Krim i da će se jednog dana tamo vratiti. To je postalo moguće tek 1990. godine, tijekom urušavanja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

To je bio povijesnii momenat, kaže Akajev. Tada mu je postalo jasno da bi poluotoku trebalo osigurati podršku nezavisne Ukrajine i s njom izgraditi svoju budućnost. "Mi ne možemo biti s Rusijom. Rusi su nam sve uzeli", naglašava on i pojašnjava da su Rusi uništili i groblja i džamije krimskih Tatara.

Novi gubitak domovine

Kada su u zimu 2014. godine prvi ruski vojnici bez oznaka na uniformama počeli preuzimati kontrolu nad upravnim zgradama i vojnim objektima na Krimu, ljudi još nisu shvatili da će to dovesti do okupacije poluostrva, priča Akajev.

Po njegovim riječima, na Krimu su nakon pobjede proeuropskog protestnog pokreta protiv tadašnje proruske vlade u Kijevu bili uvjereni da će doći do otpora i da se neće dopustiti namjera proruskih snaga. On se sjeća velikih demonstracija 26. februara (veljače) 2014. u Simferopolju protiv ruske prisutnosti na Krimu. Organizirao ih je Medžllis, centralno izvršno tijelo Narodne skupštine krimskih Tatara. Među sudionicima je bio i Isa Akajev.

Istovremeno se tamo održavao i proruski skup i došlo je do sukoba. U njima su poginule dvije osobe, a više ih je povrijeđeno. Akajev je ubrzo napustio Krim i otputovao u Kijev, kako bi tamošnje aktiviste uvjerio da pruže podršku ljudima koji su ostali na poluotoku.

Tek kasnije mu je postalo jasno da za njega nema povratka. Supruga ga je nazvala i molila da se ne vraća nazad, jer su ispred njihove kuće već čekale nepoznate osobe. Nekoliko dana kasnije su i supruga i djeca morali napustiti Krim.

Dugo pripremana aneksija

Irina Holosna spada u red proukrajinskih stanovnika Krima koji su 2014. godine ostali na poluotoku i pružili otpor okupatorima. Ona je od 1990. živjela u Sevastopolju i kaže da su se i prije aneksije mogli čuti ruski propagandni narativi o povijesti Krima.

Tokom vladavine proruskog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, na Krimu su od 2010. do 2014. godine ljudima otvoreno nuđene ruske putovnice. Zauzvrat su im obećavane nove šanse u Rusiji, prije svega zapošljavanje, kaže Holosna.

Stanovnici Krima to, međutim, nisu doživljavali kao prijetnju, priznaje ona: "Niko nije imao ništa protiv i to se smatralo normalnim. No, ruske putovnice na kraju nije dobio veliki broj ljudi. Rusi su na taj način već pripremali aneksiju i samo su željeli testirati stanovništvo."

Kada su 2014. godine ruski vojnici bez oznaka došli na poluotok, Holosna kaže da je zajedno sa ženama ukrajinskih vojnika išla noću do kasarni, kako bi tamo čuvala stražu. Na taj način su, kaže, željeli spriječiti da Rusi preuzmu kontrolu nad tim objektima ukrajinske vojske, kao i skladištima municije i oružja.

Želja za oslobađanjem Krima i povratkom

Uprkos proukrajinskom otporu, ruske snage su već u martu (ožujku 2014. uspostavile kontrolu nad Krimom. I poslije nelegalnog referenduma o pripajanju poluotoka Ruskoj Federaciji, Holosna je otvoreno nastavila podržavati Ukrajinu. Ona ističe da nijedan od njenih rođaka i prijatelja u Sevastopolju nije vjerovao u točnost navodnih rezultata glasanja.

"Mi to nismo prihvatili i vraćajući se kući trolejbusom glasno smo pjevali ukrajinsku himnu. Mislili smo da će se sve to ubrzo završiti", tužno se prisjeća Irina.

Tijekom narednih mjeseci situacija se nastavila pogoršavati. Učitelji su, priča Holosna, počeli maltretirati njenu djecu u školi, a i ona sama je više puta bila izložena prijetnjama na poslu, jer je na odjeći imala ukrajinske simbole.

U septembru (rujnu) 2014. Irina Holosna je sa sinom i kćerkom napustila Krim. Najprije su otišli u Lavov na zapadu Ukrajine. Tamo se pridružila ukrajinskoj vojsci, koja je već pružala otpor separatistima, koje je na istoku zemlje podržavala Rusija. Od tada je Holosna prošla mnoga ratišta duž fronta u regiji Donjecka, kao i poslije velike ruske invazije 2022. Sada se kao pripadnica jedinice za izviđanje iz zraka priprema za odlazak na borbeni zadatak na jug zemlje.

I Isa Akajev i Irina Holosna već deset godina ratuju u ukrajinskoj vojsci protiv ruske agresije. Njih dvoje žele doprinijeti oslobađanju poluotoka, kako bi se potom mogli vratiti tamo. Na Krimu su i dalje mnogi njihovi rođaci. Skoro cijela Akajevljeva porodica je ostala tamo. A Holosna na Krimu ima bratovljevu porodicu i baku. Ona je uvjerena da do oslobođenja može doći samo vojnom intervencijom. Međutim, kako kaže, sigurna je da se to neće dogoditi uskoro.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Za%C5%A1to%20se%20mnogi%20stanovnici%20Krima%20bore%20na%20strani%20Ukrajine%3F&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68687833&x4=10041&x5=Za%C5%A1to%20se%20mnogi%20stanovnici%20Krima%20bore%20na%20strani%20Ukrajine%3F&x6=0&x7=%2Fbs%2Fza%C5%A1to-se-mnogi-stanovnici-krima-bore-na-strani-ukrajine%2Fa-68687833&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240329&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/zašto-se-mnogi-stanovnici-krima-bore-na-strani-ukrajine/a-68687833?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68514846_302.jpg
Image caption Borac ukrajinske vojske Isa Akajev
Image source DW
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&f=https://tvdownloaddw-a.akamaihd.net/dwtv_video/flv/vdt_bs/2015/bbos150317_005_krimtartaren_01f_sd_sor.mp4&image=https://static.dw.com/image/68514846_302.jpg&title=Za%C5%A1to%20se%20mnogi%20stanovnici%20Krima%20bore%20na%20strani%20Ukrajine%3F

Item 3
Id 68682984
Date 2024-03-29
Title Generalštab za zeta: „Srbija nije švedski sto, a Vučić konobar“
Short title Generalštab za zeta: „Srbija nije švedski sto“
Teaser Rušenje spomenika kulture, pa još gradnja hotela u nejasnom dilu – to treba po svaku cijenu spriječiti, kažu opozicionari i stručnjaci. Tematika Generalštaba tjera vlasti u defanzivu.
Short teaser Rušenje spomenika kulture, pa još gradnja hotela u nejasnom dilu – to treba spriječiti, kažu opozicionari i stručnjaci.
Full text

Ništa nije ugovoreno, a ako bude – građani će biti obavješteni. U tom slučaju će na prostoru kompleksa Generalštaba biti i memorijalni centar o kojem će se pitati Vlada Srbije. Ali, kako god, Beograd ne može sebi da priušti da još četvrt vijeka u centru grada stoje „ruševine“.

To je suština medijskih istupa ministra građevinarstva u tehničkom mandatu Gorana Vesića, nakon što se, uz pomoć insajdera, doznalo da je Vesić ovlašćen da sa firmama Džareda Kušnera potpiše memorandum o „revitalizaciji“ Generalštaba.

Da „revitalizacija" zapravo znači rušenje monumentalnog kompleksa arhitekte Nikole Dobrovića doznalo se iz računarskih maketa koje je na društvenim mrežama objavio sam Kušner. Prema njima, tamo bi nikle divovske zgrade za koje je rečeno da su hoteli i apartmani.

Tako je srpska javnost provela 25. godišnjicu bombardovanja od strane NATO u raspravama o jednom od simbola bombardovanja zemlje 1999. godine. Tamo bi mogao da gradi zet bivšeg i možda budućeg predsjednika SAD Donalda Trampa.

Tako se vlast Aleksandra Vučića, koja inače u svakoj prilici govori o „zločinima“ NATO, usudila da dirne u jedan od simbola bombardovanja. Generalštabu je u javnosti pripisan gotovo mitski značaj i teško da je njegovo rušenje moglo da prođe tiho.

Pokret „Kreni-promeni" prikuplja potpise za peticiju da se zgrade obnove, umjesto da se ruše, te da placevi ne dopadnu stranom investitoru. Mnogi se pitaju kakav je javni interes u hotelima, dok opozicioni političari i stručnjaci govore o skandalu prvog reda koji se mora spriječiti „milom ili silom“.

Ćuta najavljuje proteste

„Srbija nije švedski sto, a Vučić nije konobar. Ovo nije njegova privatna svojina“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta, prvi čovjek Ekološkog ustanka koji je javnosti predstavio spornu odluku Vlade kojom se Vesić ovlašćuje za dogovor sa Kušnerom.

„Isto se dešava i sa našim prirodnim bogatstvima, sa rijekama, šumama, rudama. Aleksandar Vučić poklanja sve što vrijedi, a ne obavještava narod o tome kakvi su ugovori i koja je korist za građane Srbije“, kaže Jovanović za DW.

Kaže da će raditi ono što najbolje zna – pozivati na proteste. Prvi je zakazan za 6. april, takođe datum krcat istorijom jer su tog dana 1941. avioni Vermahta rušili Beograd. Protest će, opet simbolično, početi u 5 do 12.

Kaže da će raditi ono što najbolje zna – pozivati na proteste i da će na kraju građani odbraniti Generalštab kao što su za sada spriječili Rio Tinto ili se borili protiv malih hidroelektrana na Staroj planini.

„Kad bi neko probao da sprovodi ovako nešto u Njemačkoj, morao bi prvo u ludnicu pa u zatvor. Mi ovdje imamo posla sa kriminalnom grupom koja gazi preko života jer joj je u interesu profit i ništa drugo“, dodaje Jovanović.

Prema pisanju Njujork tajmsa, u igri je davanje parcela u „besplatni" zakup na 99 godina. Kušnerov poduhvat u Beogradu – baš na placevima za koje se prije prvog ulaska u Bijelu kuću interesovao i njegov tast Donald Tramp – zahtijevao bi navodno pola milijarde dolara investicija, a državi Srbiji bi išlo 22 odsto profita.

Bobić: Država mora da vrati u pređašnje stanje

Proslavljeni arhitekta Đorđe Bobić, koji je prije dvije decenije bio i glavni gradski arhitekta Beograda, na pitanje šta zamjera ovakvoj „revitalizaciji“ prostora Generalštaba – ne zna odakle da počne.

Kaže da je i emotivno vezan, jer je tvorac kompleksa Generalštaba, Dobrović, bio njegov učitelj, te da je to zdanje remek-djelo jugoslovenske i srpske arhitekture, i u cijelom svijetu priznato kao vrhunac modernizma.

„Zbog toga je donijeta odluka da se prizna status spomenika kulture najvišeg ranga. To je dovoljno da država preuzme na sebe obavezu da uloži novac i vrati objekat u stanje u kojem je bio prije zločinačkog akta NATO“, kaže Bobić za DW.

Bahato je, kaže on, i da se naprosto ruši, i da se grade nekakvi hoteli, i da se „stranoj sili“ koja je bombardovala Beograd 1999. „poklanja najdragocenije mjesto“ u gradu, i što se time „trguje iz političkih ili ličnih interesa“.

„Sama ideja da to bude tako je beskrajno uvredljiva. Ljudi ovog grada i države bi morali da naprave neki vid ustanka da se to spriječi, milom ili silom. Građani moraju oštro da kazne ljude iz državnog vrha koji čine taj poražavajući gest“, dodaje arhitekta.

Grenel je uzbuđen

Odgovor vlasti na sve jeste da Beograd i Srbija moraju da se razvijaju. Argumentacija je slična kao pri izgradnji Beograda na vodi – zar hoćete da tamo ostane ruina? I, kad znate bolje, što 25 godina ništa nije urađeno?

Arhitektkinja i urbanistkinja Iva Čukić podsjeća da od 1999. traje „senzacionalističko žongliranje“ budućnošću Generalštaba, od toga da treba da ostane zaštićen, pa do poigravanja idejama lukrativnih investicija. „Sve do poslednjeg primjera blasfemije i vrijeđanja ovog naroda“, kaže Čukić za DW.

Ona stvar ocjenjuje kao „uznemirujuću“ i to ne samo zbog značaja kompleksa kao spomenika kulture izuzetne arhitektonske vrijednosti, „već prije svega zbog kolektivne memorije ovog društva“.

Dok zvanični Beograd kaže da ništa još nije potpisano, u intervjuu za državnu „Politiku“ oglasio se Ričard Grenel, jedan od Trampovih najbližih saradnika koji je takođe uključen u projekat. On stvar predstavlja kao „Most prijateljstva“.

„Čast nam je da budemo partneri sa Srbima kako bismo ovu lokaciju pretvorili u višenamjenski projekat svjetske klase, čije bi središte bio Memorijal, kao mjesto sjećanja na njegovu istoriju“, rekao je Grenel.

„Uzbuđen sam zbog iščekivanja da vidim ideje koje će iznijeti srpski stručnjaci, kako bi na ovoj lokaciji bila odata počast originalnom arhitekti, građevinama, emocijama i patriotizmu“, dodao je on.

Politička kalkulacija?

U pojedinim osvrtima domaće i ugledne strane štampe – recimo Frankfurter algemajne cajtunga i Njujork tajmsa – pisalo se da Vučić tim poslom namjerava da se „opkladi“ na novu pobjedu Donalda Trampa. Unosni biznis za njegovu familiju bi, smatra se, otvorio Vučiću vrata Bijele kuće.

Na takve analize srpski predsjednik „umire od smijeha", kako je sam rekao. Ali, opoziciji nije smiješno.

„Čija je ovo zemlja? Rusima smo dali gas i naftu, Vučić je Kinezima dao bakar i zlato, Rio Tinto planira da iskopava litijum tamo gdje se ljudi bave poljoprivredom i hrane nas. Vučić je prvi vladar Srbije, kome je palo na pamet da srpskog seljaka protjeruje sa zemlje“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta.

„Srbija je žrtvovana zemlja zarad opstanka na vlasti Vučića i ekipe. Posljedica toga je nestanak. Svi rezultati, BDP kojim se Vučić hvali, nevažni su. Jedini parametar je koliko je ljudi napustilo Srbiju u posljednjih 12 godina, a ima nas sedamsto hiljada manje“, dodaje on.

Tematika Generalštaba se za vlast svakako pojavila u nezgodnom trenutku. Ne samo pred godišnjicu bombardovanja, već i par mjeseci pred ponovljene izbore u Beogradu, dok traje borba za bolje izborne uslove, a vlast se optužuje za krađu glasova.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::General%C5%A1tab%20za%20zeta%3A%20%E2%80%9ESrbija%20nije%20%C5%A1vedski%20sto%2C%20a%20Vu%C4%8Di%C4%87%20konobar%E2%80%9C&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68682984&x4=10041&x5=General%C5%A1tab%20za%20zeta%3A%20%E2%80%9ESrbija%20nije%20%C5%A1vedski%20sto%2C%20a%20Vu%C4%8Di%C4%87%20konobar%E2%80%9C&x6=0&x7=%2Fbs%2Fgeneral%C5%A1tab-za-zeta-srbija-nije-%C5%A1vedski-sto-a-vu%C4%8Di%C4%87-konobar%2Fa-68682984&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240329&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/generalštab-za-zeta-srbija-nije-švedski-sto-a-vučić-konobar/a-68682984?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68671248_302.jpg
Image caption Zgrada Generalštaba bivše Jugoslavije u Beogradu
Image source Nicolas Economou/NurPhoto/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68671248_302.jpg&title=General%C5%A1tab%20za%20zeta%3A%20%E2%80%9ESrbija%20nije%20%C5%A1vedski%20sto%2C%20a%20Vu%C4%8Di%C4%87%20konobar%E2%80%9C

Item 4
Id 68690694
Date 2024-03-29
Title Da li je usamljenost prijetnja za demokratiju?
Short title Da li je usamljenost prijetnja za demokratiju?
Teaser Jedna studija pokazuje da postoje veze između usamljenosti i sklonosti ka populizmu i teorijama zavjere. Stručnjaci dodaju da je to ipak samo jedan od razloga što posebno mladi sve manje vjeruju u demokratiju.
Short teaser Jedna studija u Njemačkoj pokazala je da postoje veze između usamljenosti i sklonosti ka populizmu i teorijama zavjere.
Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME::Da%20li%20je%20usamljenost%20prijetnja%20za%20demokratiju%3F&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68690694&x4=10037&x5=Da%20li%20je%20usamljenost%20prijetnja%20za%20demokratiju%3F&x6=1&x7=%2Fbs%2Fda-li-je-usamljenost-prijetnja-za-demokratiju%2Fa-68690694&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240329&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME" />
Item URL https://www.dw.com/bs/da-li-je-usamljenost-prijetnja-za-demokratiju/a-68690694?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/67459811_302.jpg
Image caption Razočarana od dijete za mršavljenje. Neuspjeh u gubitku težine
Image source Sirijit Jongcharoenkulchai/Zoonar/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/67459811_302.jpg&title=Da%20li%20je%20usamljenost%20prijetnja%20za%20demokratiju%3F

Item 5
Id 68697248
Date 2024-03-29
Title Republika Srpska usvojila Izborni zakon, dat sedmodnevni ultimatum
Short title RS usvojila Izborni zakon, dat sedmodnevni ultimatum
Teaser Narodna skupština RS usvojila je zaključke u kojima se traži povlačenje izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik. Usvojen je i Nacrt entitetskog izbornog zakona.
Short teaser Narodna skupština RS traži povlačenje izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik.
Full text

Maratonska, na momente mučna rasprava u Narodnoj skupštini tokom koje se pjevalo, vrijeđalo na najnižim osnovama, prijetilo, prerasla je u usvajanje Nacrta izbornog zakona Republike Srpske. Kao odgovor na nametanje izmjena državnog zakona od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita, zakon definiše da izbore za organe vlasti u RS sprovodi Republička izborna komisija, gradska i opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.

„Izbornim zakonima utvrđuju se izborne jedinice i sistem podjele mandata kojima se obezbjeđuje da sve opštine budu na odgovarajući način zastupljene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te u članu 71. u stavu 4, u kojem je propisano da se izbor i prestanak mandata narodnih poslanika i obrazovanje izbornih jedinica uređuje zakonom“, rekao je šef Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić, obrazlažući zakon.

Satler vs. Dodik

Stupanjem na snagu zakona, neće se primjenjivati odredbe Izbornog zakona BiH koje uređuju izbor poslanika Narodne skupštine Srpske, delegata Vijeća naroda, predsjednika i potpredsjednika RS, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS, odbornika skupštine grada, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, imenovanje organa za sprovođenje izbora za zakonodavni, predstavničke i izvršne organe vlasti u RS.

„Novina u odnosu na važeći zakon je uređivanje izbora delegata u Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH iz Republike Srpske i zaštita izbornog prava kojom je predviđeno da će ovu zaštitu pružati, pored organa za sprovođenje izbora, Vrhovni sud Republike Srpske", rekao je Žunić, navodeći da će javna rasprava biti sprovedena u roku od 15 dana.

Prije usvajanja zakona reagovao je Šef delegacije EU u BiH Johan Satler, upozorivši da će Centralna izborna komisija BiH i dalje biti zadužena za izborni proces.

„Potpuno je jasno da je Centralna izborna komisija zadužena za izborni proces i tako će ostati i u budućnosti“, rekao je Satler, što je izazvalo reakciju predsjednika RS Milorada Dodika.

„Ja kažem da neće ostati. Može da ostane ali pod uslovom da lažni visoki predstavnik povuče svoje odluke ili da Dom naroda odbije odluke visokog predstavnika. Tada možemo da se vratimo u Predstavnički dom i razgovaramo o izbornom zakonu", rekao je Dodik.

Opozicija protiv

Opozicija se oštro usprotivila procesu usvajanja ovako bitnog zakona, jer se kako kažu o njemu raspravlja isti dan kada su ga dobili. Šef Kluba poslanika Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, kaže da zakon daje još veću kontrolu vladajućoj koaliciji u izbornom procesu.

„Jer ste razradili šeme kako da kontrolišete gradske i opštinske komisije, da stavljate svoje ljude. Zato se bojite skenera i poštenih izbora. To je vama najveća prijetnja. Ovaj prijedlog koji ste nam dali nije vrijedan komentara“, rekao je Vukanović.

Prije Izbornog zakona, Narodna skupština usvojila je i zaključke u kojima se zahtijeva da međunarodna zajednica povuče izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio visoki predstavnik. Zaključke su podržali samo klubovi poslanika stranaka okupljenih oko SNSD-a.

U zaključcima se traži da „kolonijalna uprava u roku od sedam dana poništi sve odluke Kristijana Šmita". Ukoliko to ne bude urađeno, NSRS traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštine BiH koja bi proglasila nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Šmita, a najavljena je i blokada rada u državnim institucijama, kao i povlačenje iz koalicionog sporazuma na državnom nivou.

Rok od sedam dana

„Narodna skupština Republike Srpske traži da se od strane kolonijalne uprave u roku od sedam dana ponište sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Ukoliko se prvi zaključak ne ispuni, Narodna skupština Republike Srpske traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštini BiH proglase nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik“, navodi se između ostalog u zaključcima.

Takođe se traži da se organima BiH zabrani primjena tih odluka i da se internet stranica OHR-a proglasi neprihvatljivim i nezakonitim mjestom objave akata. Ukoliko se ne ispune ovi zahtjevi, traži se od izabranih predstavnika iz RS da prestanu odlučivati na nivou BiH i „da se više ne vraćaju u taj proces".

Narodna skupština zaključcima traži od političkih stranaka iz Republike Srpske koje su u partnerstvu sa političkim strankama iz Federacije na nivou BiH, da formalno i suštinski napuste to partnerstvo. Dodik je tokom rasprave najavio mogućnost izlaska iz koalicije sa strankama Trojke i koaliciju sa SDA, ukoliko se njihovi zahtjevi na prihvate.

„Da sa partijama u kojima se nalazimo u partnerstvu raskinemo partnerstvo i drugim strukturama kod Bošnjaka ponudimo, recimo SDA, da napravimo dogovor koji će omogućiti novo vrijeme", rekao je Dodik, na šta je stigao i odgovor SDA.

SDA ostavlja mogućnost saradnje?

„Sve što znači destrukciju, suda sa međunarodnom zajednicom, udar na ustavno-pravni poredak, kočenje, blokade, SDA neće prihvatiti. Eventualnu konstruktivnu rekonstrukciju koja bi značila ubrzanje napretka BiH na putu ka EU, mi bi naravno prihvatili. Ali ne bih rekao da Dodik to nudi", rekao je Bakir Izetbegović.

Odgovor Trojke takođe je stigao brzo, iako pomalo nejasan. Predsjednik Naše stranke Edin Forto podijelio je fotografiju na društvenim mrežama sa liderom SDP-a Nerminom Nikšićem i prvim čovjekom NiP-a Elmedinom Konakovićem.

„Samo rad", napisao je Forto u opisu slike.

Izvjesno je da će usvajanje entitetskog izbornog zakona ali i zaključaka kojima se postavljaju ultimatumi zbog tehničkih izmjena Izbornog zakona dalje produbiti krizu, posebno jer zvanična Banjaluka u ovom ima podršku HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Bar u dijelu koji se odnosi na odluku visokog predstavnika.

Šmit: „Čović neka se smiri"

„Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu... Zbog toga pozivam sve nosioce vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da u skladu sa Ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima, legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH", kaže Čović.

Međutim, Šmit je imao poruku za Čovića i Dodika, koje je pozvao na razgovor.

„Čović neka se smiri. Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak. Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru ili Sarajevu pa da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekada znam burno reagovati“, rekao je Šmit, za sarajevsku Fejs TV.

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Republika%20Srpska%20usvojila%20Izborni%20zakon%2C%20dat%20sedmodnevni%20ultimatum%20%20&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68697248&x4=10041&x5=Republika%20Srpska%20usvojila%20Izborni%20zakon%2C%20dat%20sedmodnevni%20ultimatum%20%20&x6=0&x7=%2Fbs%2Frepublika-srpska-usvojila-izborni-zakon-dat-sedmodnevni-ultimatum%2Fa-68697248&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240329&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/republika-srpska-usvojila-izborni-zakon-dat-sedmodnevni-ultimatum/a-68697248?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68696322_302.jpg
Image source D. Maksimović/DW
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68696322_302.jpg&title=Republika%20Srpska%20usvojila%20Izborni%20zakon%2C%20dat%20sedmodnevni%20ultimatum

Item 6
Id 68688196
Date 2024-03-28
Title Njemačko gospodarstvo se ne miče s mjesta
Short title Njemačko gospodarstvo se ne miče s mjesta
Teaser Vodeći ekonomski instituti Njemačke za čitavu 2024. vide još jedva nekakav gospodarski rast ove zemlje od 0,1%. Zapravo su i oni očekivali polagan oporavak, ali s njim računaju tek sljedeće godine.
Short teaser Vodeći ekonomski instituti Njemačke za čitavu 2024. vide još jedva nekakav gospodarski rast od 0,1%.
Full text

„Pet mudraca" –ako se obično zove procjena vodećih njemačkih ekonomskih instituta iz Münchena, Hallea, Kiela, Essena i Berlina su još prošle jeseni i nakon pada od 0,3% u 2023. računali s blagim gospodarskim rastom u 2024. od 1,3% i tek onda u 2025. s nešto snažnijim oporavkom.

No na predstavljanju svoje najnovije prognoze su morali ukazati na „konjunkturne i strukturalne faktore" po kojima Njemačka u ovoj godini neće biti u minusu, ali neće biti niti daleko od njega. Ono što još drži njemačko gospodarstvo jest potrošnja građana, ali i ona ima svojih granica. Vodeći ekonomisti doduše vjeruju kako će se inflacija držati negdje na 2,3%, ali još će dugo potrajati dok se prihodi građana ne vrate na razinu kraja 2021. –akle prije eksplozije poskupljenja. Oni su mišljenja kako će se to dogoditi najranije u drugom kvartalu sljedeće godine.

Izvoz zapinje

Najveći problem je gospodarstvo uopće: produktivnost ne raste, ne samo građevinski sektor prolazi kroz teška vremena jer nema novih narudžbi, a problem je i okosnica njemačkoga gospodarstva, izvoz. Svjetsko gospodarstvo se doduše oporavlja, ali još uvijek nema značajne količine narudžbi tvrtkama iz Njemačke.

Ukupno uzevši, gospodarstvo Njemačke je „narušeno" i razina gospodarskog potencijala je jedva iznad razine kakva je bila još prije izbijanja pandemije korone. Iz gospodarstva se čuje kako se opet nekako i polako kotura, ali to je daleko od mogućnosti ove zemlje. Zapravo i ova prognoza „Pet mudraca" nije daleko i od službenih procjena sadašnje njemačke vlade: ona vjeruje kako će rast u 2024. biti tek nekih 0,2%

aš/dpa,Reuters,AFP

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Njema%C4%8Dko%20gospodarstvo%20se%20ne%20mi%C4%8De%20s%20mjesta&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68688196&x4=10041&x5=Njema%C4%8Dko%20gospodarstvo%20se%20ne%20mi%C4%8De%20s%20mjesta&x6=0&x7=%2Fbs%2Fnjema%C4%8Dko-gospodarstvo-se-ne-mi%C4%8De-s-mjesta%2Fa-68688196&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240328&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/njemačko-gospodarstvo-se-ne-miče-s-mjesta/a-68688196?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/56899528_302.jpg
Image caption Montaža mašine za štampanje u tvornici u Heidelbergu
Image source Uwe Anspach/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/56899528_302.jpg&title=Njema%C4%8Dko%20gospodarstvo%20se%20ne%20mi%C4%8De%20s%20mjesta

Item 7
Id 68689052
Date 2024-03-28
Title Ratni zarobljenici: Čudan mađarski sporazum s Rusijom
Short title Ratni zarobljenici: Čudan mađarski sporazum s Rusijom
Teaser U junu 2023. Rusija je Mađarskoj pustila jedanaest ukrajinskih ratnih zarobljenika. To je izazvalo diplomatski skandal. DW je upoznao dvojicu oslobođenih i otkriva detalje rusko-mađarskog dogovora.
Short teaser U junu 2023. Rusija je Mađarskoj pustila jedanaest ukrajinskih ratnih zarobljenika. To je izazvalo diplomatski skandal.
Full text

Oni pričaju o svakodnevnom ponižavajućem pjevanju ruske himne. O mizernoj hrani. O batinama. O trenucima, u kojima su mislili da će biti strijeljani.

Pričaju priče kratkim rečenicama. Često spuštaju pogled i šute. To je depresivno.

"Kada sam se vratio, dobio sam sedative”, kaže Ivan, jedan od njih dvojice. Drugi, Andrij, dodaje: "Tek odnedavno opet normalno spavam."

Kasnije će obojica reći da bi opet prošli isti put.

Uzhhorod, mali, skromni ured u središtu ovog grada na zapadu Ukrajine, s populacijom od 120.000 stanovnika, koji se nalazi na samoj granici sa Slovačkom. Andrij i Ivan dogovorili su susret i razgovor za DW. Oni su dvojica od jedanaest ukrajinskih vojnika navodno mađarskog podrijetla, koji su iz zarobljeništva u Rusiji prebačeni u Mađarsku u junu 2023. godine. To je prvi put da je netko iz grupe od jedanaestorice oslobođenih vojnika javno progovorio.

Bez mađarskih korijena

Slučaj je u to vrijeme privukao međunarodnu pozornost iz nekoliko razloga: Prvo, mađarska vlada je priznala da nije obavijestila ukrajinske vlasti o oslobađanju. Stvar je stoga dovela do diplomatskog skandala između Ukrajine i Mađarske - jer prema međunarodnom pravu, domovina pogođenih mora biti obaviještena kada se zatvorenici prebace u treće zemlje.

S druge strane, mađarska vlada pod premijerom Viktorom Orbanom predstavljala je oslobađanje zatvorenika kao humanitarnu akciju za pomoć pripadnicima mađarske manjine iz zapadnoukrajinske regije Zakarpatska oblast. Tamo živi oko 80.000 do 100.000 etničkih Mađara.

Ipak, u razgovoru DW-a s dvojicom bivših ratnih zarobljenika proizilazi da je od jedanaestorice oslobođenih samo jedan po nacionalnosti Mađar. Štoviše: Dvojica ratnih zarobljenika u intervjuu su izjavila da je ruska tajna služba od njih, prije nego što su prebačeni u Mađarsku, tražila da tvrde da su Mađari. Njih dvojica također su u suprotnosti s tadašnjim mađarskim prikazom događaja: rečeno im je da se ne vraćaju u Ukrajinu, inače više neće biti moguće puštanje njihovih suboraca. Dužnosnici mađarske vlade tvrdili su u to vrijeme da su jedanaestorica tih vojnika slobodni ljudi i da mogu sami odlučiti, gdje će ići.

"Mislili smo da će nas strijeljati"

Andrij i Ivan u stvarnosti imaju drugačija imena. Svoju priču pričaju pod uvjetom anonimnosti. Ne smije se objaviti ništa što bi moglo dovesti do njihove identifikacije. DW-u je poznat njihov identitet.

I Andrij i Ivan dolaze iz Zakarpatske oblasti. Prije dolaska u zatvor nisu se poznavali. Andrij je radio kao profesionalni vozač prije nego što je počeo sveobuhvatni ruski napad na Ukrajinu u februar 2022. Ivan je oženjen i ima dvoje male djece; radio je u drugim zemljama EU prije februara 2022. Ni jedan od njih nema mađarske korijene, smatraju sebe Ukrajincima.

U proljeće 2022. samostalno su se dobrovoljno prijavili za vojni angažman. Kažu da su htjeli braniti svoju domovinu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u junu 2022., zarobljeni su u bitki u istočnoj Ukrajini, u regiji Luhansk. Na pitanje o detaljima, lica im se kamene. “Mislili smo da će nas strijeljati”, kažu. O tome ne žele ništa više reći.

U zatvoru za mučenje

Odvedeni su u zarobljenički logor u Suhodilsku, grad u Luganskoj oblasti u istočnoj Ukrajini, koji je pod ruskom okupacijom od 2014., blizu ruske granice. Logor, koji je do 2014. godine bio ukrajinski popravni zavod 36, opisuje se u izvješćima ukrajinskih aktivista za ljudska prava koji prikupljaju svjedočanstva bivših zatvorenika kao mjesto gdje se zatvorenici sustavno ponižavaju, maltretiraju i muče.

Ni o tome Andrij i Ivan ne žele detaljnije govoriti. "S vremena na vrijeme smo dobivali batine”, kaže Andrij. Svako jutro su, kažu, morali pjevati rusku himnu. Ko nije pjevao, kažnjavan je batinama. Ukupno je u logoru bilo oko 500 zatvorenika. Andrij i Ivan javljaju da je hrana bila jedva jestiva, sastojala se od krupica ili supe s pokvarenim povrćem, "tek toliko da se preživi". Andrij, visok i stasit, kaže da je tokom godine zatočeništva izgubio 30 kilograma. Ivan, koji je već jako uzak i mršav, smršavio je deset kilograma.

U junu 2023., gotovo tačno godinu dana nakon uhićenja, Andriju i Ivanu, zajedno s nekoliko drugih, stavljeni su povezi preko očiju, oni su vezani, te spakirani u kamion i poslani na dan i pol vožnje. “Mislio sam da nas vode u drugi logor ili da nas voze na strijeljanje”, kaže Andrij.

"Trebao sam reći da sam Mađar"

Umjesto toga, došli su u Moskvu. Tamo su im uposlenici ruske tajne službe rekli da će biti pušteni u Mađarsku. Postojao je jedan uvjet. „Trebao sam reći da sam Mađar“, kaže Andrij. "Ako ne, vratili bi me." On sliježe ramenima i kaže: "Složio sam se."

8. juna 2023. iz Moskve su avionom prevezeni u Istanbul, odakle su nastavili za Budimpeštu. Tamo su ih odveli u zgradu nalik na hotel na periferiji grada. Andrij i Ivan ne mogu reći gdje tačno. Kažu da su se prema njima dobro ponašali. Dobili su telefone da mogu pozvati rodbinu i nisu imali ograničenja izlazaka. Međutim, rečeno im je, kako kažu, da se ne vraćaju u Ukrajinu dok rat ne završi.

Andrij i Ivan ne znaju ko su ljudi s mađarske strane koji su s njima razgovarali. Zamjenik mađarskog premijera Zsolt Semjen rekao je u intervjuu za mađarski novinski portal u to vrijeme da su zaposlenici Mađarske malteške dobrotvorne službe (MMSZ), katoličke humanitarne organizacije, preuzeli brigu o oslobođenim. DW je poslao detaljan upit mađarskoj vladi o ovoj i drugim okolnostima primopredaje zarobljenika. Ostao je bez odgovora.

"Prljava operacija Kremlja”

Tadašnja vladina povjerenica za nestale u Zakarpatskoj oblasti Vlasta Repasi za zarobljenike saznala je preko Andrijevih i Ivanovih članova obitelji o zarobljenim u Mađarskoj. Zajedno s ukrajinskim veleposlanstvom u Budimpešti koordinirala je povratak nekih od oslobođenih zatvorenika. Ukupno ih se pet vratilo u Ukrajinu do kraja juna 2023., uključujući i jedinog koji je mađarskog podrijetla. Ostalih šest je kasnije otputovalo iz Mađarske u druge zemlje EU. Među povratnicima, kaže Repasi, jedan je na psihijatrijskom liječenju, drugi je preminuo od plućne bolesti, a jedan se vratio na ratište.

Ubrzo nakon postizanja dogovora u službenoj Mađarskoj zavladao je muk, Orbanova vlada nije slučaj iskorištavala u propagandne svrhe. Ukrajinski politolog Dmitro Tushanskij, koji vodi Institut za srednjoeuropsku strategiju (ICES) u Uzhhorodu, vjeruje da zna zašto. Cijela stvar bila je "prljava hibridna specijalna operacija Kremlja" kako bi se potkopalo jedinstvo Zapada u potpori Ukrajini, rekao je Tushanskij za DW. Slučaj, kako on smatra, pokazuje da se Mađarska ne ponaša kao saveznik u EU i NATO-u što formalno jest, već predstavlja "izravnu prijetnju sigurnosti i jedinstvu EU i NATO-a".

"Volimo svoju zemlju"

Danas Andrij i Ivan žive u vrlo skromnim materijalnim uvjetima. Nakon povratka proveli su nekoliko mjeseci u programu rehabilitacije. Službeno su još uvijek vojnici. Budući da u Ukrajini još uvijek nema zakona o demobilizaciji, nejasno je što će biti s njima. Ivan se želi brinuti o teško bolesnoj supruzi i djeci te raditi u civilnom sketoru. Andrij je neodlučan - čeka ili da dobije novi poziv za mobilizaciju ili da ga otpuste. Kada bi se to moglo dogoditi, nije jasno.

Andrij i Ivan ne žale se ni na što. Deprimirajuće je kada ne odgovaraju na pitanja. Ali ne doimaju se kao slomljeni ljudi. Zrače dostojanstvom.

Kako vam se čini vaša vlastita istorija kada pogledate unatrag? „To je dragocjeno iskustvo", kaže Ivan s osmijehom. Andrij klima u znak potvrde.

“Vratili smo se jer se nismo htjeli osjećati kao izdajice”, kažu. "Ovo je naša zemlja, volimo je. I sve bismo ponovili", poručuju.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Ratni%20zarobljenici%3A%20%C4%8Cudan%20ma%C4%91arski%20sporazum%20s%20Rusijom&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68689052&x4=10041&x5=Ratni%20zarobljenici%3A%20%C4%8Cudan%20ma%C4%91arski%20sporazum%20s%20Rusijom&x6=0&x7=%2Fbs%2Fratni-zarobljenici-%C4%8Dudan-ma%C4%91arski-sporazum-s-rusijom%2Fa-68689052&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240328&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/ratni-zarobljenici-čudan-mađarski-sporazum-s-rusijom/a-68689052?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68135459_302.jpg
Image caption Ukrajinski vojnik nakon jedne razmjene zarobljenika u januaru 2024. godine
Image source UKRAINIAN PRESIDENTIAL PRESS/REUTERS
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68135459_302.jpg&title=Ratni%20zarobljenici%3A%20%C4%8Cudan%20ma%C4%91arski%20sporazum%20s%20Rusijom

Item 8
Id 68692252
Date 2024-03-28
Title Napadi na novinare u Srbiji: „Ne, institucije neće stati iza vas“
Short title Napadi na novinare: „Ne, institucije neće stati iza vas“
Teaser Uvrede, zastrašivanja, prijetnje, pa čak i fizički nasrtaji na novinare u Srbiji ne prestaju. Na meti napada su zbog izvještavanja, iznošenja mišljenja i stavova, ali ponekad i samo zato što su – novinari.
Short teaser Uvrede, zastrašivanja, prijetnje, pa čak i fizički nasrtaji na novinare u Srbiji ne prestaju.
Full text

Poslednji izvještaj Nezavisnog udruženja novinara Srbije pokazuje da je indeks bezbjednosti dodatno opao u 2023. godini, a u 2024. već je zabilježeno 50 novih napada.

„Od početka godine smo zabilježili 17 prijetnji i ako se ovim tempom nastavi, za dva mjeseca ćemo premašiti broj od 20-30 ozbiljnih prijetnji, koje obično bilježimo na godišnjem nivou“, objašnjava NUNS-ov pravnik i istraživač Rade Đurić.

Osim statistike, mijenja se i model napada. Slučajevi novinarki Televizije N1 Vanje Đurić i Ksenije Pavkov, kao i poslednji napadi na novinare i predstavnike Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ane Lalić i Dinka Gruhonjića, pokazuju da su individualni napadi mnogo intenzivniji i organizovaniji.

Tako je, primjera radi, montirani snimak govora Ane Lalić i Dinka Gruhonjića prvo pokrenuo komentare na društvenim mrežama, potom je emitovan na televiziji s nacionalnom frekvencijom, a u napade su se uključili i predstavnici vladajuće partije, da bi situacija kulminirala zahtjevima studentskih predstavnika da Gruhonjić bude izbačen s fakulteta na kom je zaposlen i ispisivanjem grafita na ulazu u zgradu u kojoj živi.

Nekažnjivost ohrabruje napade

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever smatra da su odgovorni za takvu situaciju politički autoriteti koji, umjesto da smiruju situaciju, dodatno raspiruju vatru, pa onajln-hajke, umjesto uobičajena dva do tri dana, sada traju mnogo duže i ne zna se gdje im je kraj.

„Je li normalno živjeti na način da ti neko napiše da će te silovati ili zaklati? Je li normalno živjeti da ne znaš šta te čeka kad ujutro izlaziš iz svog stana? Nije jedan novinar ili novinarka u egzilu iz Srbije. Nekoliko ljudi je, ili u egzilu, ili ide u egzil, ili je nedavno bio u egzilu, zbog prijetnji koji su prešle granicu i postale zaista ugrožavajuće za život tih ljudi i njihovih porodica“, kaže Sever za DW.

S druge strane, brojni mehanizmi koje je država uspostavila poslednjih godina ne daju opipljive rezultate, pokazuju NUNS-ove analize. Ključni razlozi za to su mali broj tužilaca i to što policija ne sarađuje.

„Znam da policajac zapravo neće uopšte da postupi po nalogu, iako mu tužilac kaže da postupa. Nego on zove svog pretpostavljenog koji mu kaže da postupi ili ne postupi po nalogu. I onda recimo Pavla Bihalija ne mogu šest mjeseci da nađu da uzmu izjavu“, kaže Đurić.

Sve manjkavosti sistema pokazale su se na slučaju Dinka Gruhonjića, vjeruje Maja Sever, kome policija nije obezbijedila zaštitu, niti pokušala da spriječi počinioce koji su dva puta ispisali grafit na ulazu u njegovu zgradu.

„Jasno je da nema prave odluke, političke volje koje će se spustiti na nivo izvršne vlasti da se ti ljudi zaštite. Taj slučaj koji pratimo ovih dana, upravo poručuje: Ne, niste sigurni, ne, institucije neće stati iza vas i zaštititi vas. I naravno da će i kod drugih koleginica i kolega izazvati dodatnu nesigurnost, što u konačnici može samo da šteti građanima, jer tako nesigurni novinari ne mogu slobodno da rade“, dodaje Sever.

Novinari odustaju

A novinari na prijetnje već počinju da sležu ramenima. Rade Đurić kaže da i najuporniji novinari odustaju od prijavljivanja, zato što ne vide efekte.

„Jedna koleginica mi je rekla da ona više kroz taj proces viktimizacije ne želi da prolazi. Jer, ako se i postigne neka osuđujuća presudu, to su uglavnom sporazumi o priznanju krivice. Ali, i kad se prizna nešto, oštećeni ne dobija informaciju da je ovaj stvarno priznao. I niko novinara ne pita da li je kao oštećeni zadovoljan time što je počinilac priznao“, dodaje Đurić.

Prema podacima tužilaštva, 60 odsto slučajeva napada na novinara koji su se desili od 2016. do 2024. je procesuirano. Predsjednik komisije za istraživanje ubistva novinara Veran Matić kaže i da se broj presuda iz godine u godinu polako povećava.

„U prošloj godini od 75 otvorenih slučajeva, koje je evidentiralo tužilaštvo, devet je presuda, dakle osuda na određene kazne. Ali, postoji veliki broj prijava koje se tretiraju kao riješene i kada tužilaštvo odbaci prijavu. Međutim, imamo i drugi pozitivan trend, a to je da se smanjuje broj tih odbijenica“, kaže Matić za DW.

On objašnjava da je jedan od razloga za lošu statistiku i suženo tumačenje zakona prema kom se kao prijetnje tretiraju samo one direktne, a počinioci su to naučili i koriste druge jezičke konstrukcije kako bi to izbjegli.

„Zbog toga smo mi pokrenuli prije dvije godine inicijativu za izmjenu krivičnog zakonika, kako bi se proširile i indikacije za ugrožavanje bezbjednosti novinara, uveli novi termini, nove definicije ugrožavanja bezbjednosti, kako bi sudije dobile preciznije zakone po kojima mogu suditi nasilnicima“, dodaje Matić.

Pogledi opet uprti u EU

Država još jedino reaguje na pritiske spolja. Posljednje slučajeve napada na novinare osudile su brojne međunarodne organizacije. Evropska federacija novinara ponudila je i sastanak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, predsjednici Skupštine Ani Brnabić i predstavnicima resornog ministarstva.

„Ono što bih ja mogla u razgovoru s političkim funkcionerima u Srbiji, jeste da zaista ponudim nekakva konkretna evropska iskustva, mehanizme zaštite, očekivanja. Ali – ni pisma, ni razglednica, kako bismo mi rekli. Nikakvog odgovora“, kaže Sever.

Pritisak bi mogao da dođe i od Evropske unije koja je prije dva dana usvojila poseban Evropski zakon o slobodi medija, koji ima za cilj da reguliše najosjetljivije tačke na evropskoj medijskoj sceni.

„Srbija, iako nije članica, takođe to mora da prepozna i uvaži kao znak. Nadam se da će Evropa imati dovoljno snage da i zemlju, koja je na putu ka Evropskoj uniji, prisili da taj svoj put prilagodi i usaglasi s regulativom koja je donesena na evropskom nivou“, kaže Sever.

„Ali ono što pogotovo vi u Srbiji vrlo dobro znate – sam taj regulatorni okvir nije rješenje problema, ukoliko ne postoji prava politička volja da se on i sprovodi i da se novinarstvo poštuje, uvažava i štiti kao javno dobro koje služi građanima, a ne političarima, njihovim političkim interesima i takmičenjima, što, nažalost, sve više viđamo i kod vas i kod nas, i u drugim evropskim zemljama“, zaključuje predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Napadi%20na%20novinare%20u%20Srbiji%3A%20%E2%80%9ENe%2C%20institucije%20ne%C4%87e%20stati%20iza%20vas%E2%80%9C&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68692252&x4=10041&x5=Napadi%20na%20novinare%20u%20Srbiji%3A%20%E2%80%9ENe%2C%20institucije%20ne%C4%87e%20stati%20iza%20vas%E2%80%9C&x6=0&x7=%2Fbs%2Fnapadi-na-novinare-u-srbiji-ne-institucije-ne%C4%87e-stati-iza-vas%2Fa-68692252&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240328&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/napadi-na-novinare-u-srbiji-ne-institucije-neće-stati-iza-vas/a-68692252?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&title=Napadi%20na%20novinare%20u%20Srbiji%3A%20%E2%80%9ENe%2C%20institucije%20ne%C4%87e%20stati%20iza%20vas%E2%80%9C

Item 9
Id 68689435
Date 2024-03-28
Title Zoran Milanović – Dolazi li hrvatski Fico?
Short title Zoran Milanović – Dolazi li hrvatski Fico?
Teaser Hrvatski predsjednik Zoran Milanović želi postati premijer i uključio su u predizbornu kampanju oštrom populističkom retorikom. Je li to samo predizborni marketing ili novi populist stupa na političku scenu EU-a?
Short teaser Predsjednik Milanović bi htio biti premijer uz pomoć oštre populističke retorike. Je li to samo predizborni marketing?
Full text

Plan hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića je uspio. Otkako je nedavno neočekivano odredio da će se parlamentarni izbori održati u srijedu (17. travnja), a ne kao obično u nedjelju, te potom objavio svoju kandidaturu za premijersku poziciju na listi Socijaldemokratske partije (SDP), bez da prethodno odstupi s dužnosti, u Hrvatskoj gotovo da nema drugih političkih tema.Svi govore o Milanoviću.

„Rijeke pravde dolaze"

Razlog, međutim, nije samo najava kandidature - to je prije svega njegova neobuzdana retorika koja pali strasti. Pred okupljenim novinarima govorio je - ciljajući na vladu Andreja Plenkovića i njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) - o „lopovima i ugnjetačima", „praznim likovima bez vjere i svjetonazora", samo „željnih gole moći i tuđeg novca". Zemljom vladaju „gangsteri" koji imaju „mentalitet kradljivaca stoke", sve su to „pijavice i paraziti na zdravom tkivu hrvatskog naroda", smatra predsjednik.

A nije se libio ni od religijski obojenog jezika: zemlja je prljava poput „Augijevih staja", ali „rijeke pravde dolaze", one će očistiti svu tu prljavštinu čim on bude izabran za premijera, jer se ovdje radi o „svetom ratu".

Čak i za predsjednika koji se i ranije isticao grubim izjavama i retoričkim eskapadama to je predstavljalo novu dimenziju eskalacije.

Proračunata marketinška strategija

„Ova žestoka retorika je proračunata. To je kalkulirana marketinška strategija, pažljivo osmišljen nastup", kaže politički analitičar i pisac Jurica Pavičić u razgovoru za DW. „Milanović nastoji zajahati na val jednog krajnjeg revolta znatnog dijela građanske srednje klase u Hrvatskoj, koja je strašno bijesna na te nagomilane korupcijske afere, koja je revoltirana činjenicom da je Hrvatska zemlja isprepletena nepotizmom i korupcijom, potpuno zagušena dominacijom vladajuće stranke koja utječe na sve, od opere do vatrogasaca", kaže Pavičić.

Ukoliko bi ovo bili izbori kao i svaki drugi, onda bi HDZ pobijedio, okupio koaliciju i dalje vladao. Stoga je jedina mogućnost za promjenu da „opozicija mobilizira ljude, stvori situaciji sad ili nikad, da se predstavi kao da su ovi izbori jedini način kako bi se zaustavila duga i iznurujuća hegemonija HDZ-a", kaže Pavičić i dodaje: „Otuda je razumno mobilizirati oštrom retorikom".

Ignoriranje Ustavnog suda

Ali ne samo HDZ –i Ustavni sud Milanović nije poštedio. Kada su suci objavili da on ne može biti službeni kandidat ako prethodno ne odstupi s funkcije predsjednika, nazvao ih je „nepismenim seljačinama", „dosadnim stajskim muhama" i „gangsterskom družinom".

SDP je s druge strane objasnio da Milanović možda neće biti službeni kandidat, ali ako stranka pobijedi, bit će izabran za premijera. U tom slučaju ipak bi podnio ostavku na dužnost predsjednika.

Iako sve to svakako predstavlja nepoštivanje Ustavnog suda, objašnjava Pavičić, u Hrvatskoj ionako nema nikoga tko bi tu instituciju poštovao. „Taj sud je ruglo. To uopće nije sud, a tamo nisu suci. To je skupina ražalovanih političara, ministara, parlamentaraca koje su ljevica i desnica tamo skupili po nekoj kvoti, oni funkcioniraju poput Vijeća čuvara revolucije u Iranu. Ako postoji institucija koja je u Hrvatskoj potpuno kompromitirana to je Ustavni sud. To je u zemlji predmet masovnog ismijavanja", kaže analitičar.

Urbani rasizam

Najupečatljiviji slogan Milanovićeve kampanje, međutim, nisu psovke Plenkovića i ustavnih sudaca, već njegova najava „rijeka pravde" koje dolaze na proljeće. To je citat jedne pjesme novovalne grupe Film i Jure Stublića. Tu Milanović koristi jedan skriven kod hrvatske kulture i poručuje publici: to smo mi urbani. Pavičić smatra da to pokazuje stanovitu dozu urbanog rasizma: mi dečki s asfalta, mi koji razumijemo grad.

„On često selo, seljake, seljačine tretira u negativnom kontekstu. Citirajući grupu Film on pokazuje da je to naša muzika, generacije koja je socijalizirana na Novom valu. Na jednom mjestu on govori i o HDZ-ovcima koji idu u Osijek po diplome autobusima firme Krstić. To je aluzija na slavni jugoslavenski film Slobodana Šijana „Tko to tamo peva". On voli pokazati da je obrazovan. Voli se praviti važan svojom gimnazijskom i pop-kulturnom naobrazbom. Milanović svojoj publici namiguje i aludira na nekakav zajednički kulturni kod koji mi imamo, a ovi koji su zgrabili državu ga nemaju", objašnjava Pavičić.

Prava alternativa

U protekle četiri godine njegovog petogodišnjeg mandata Milanović se profilirao kao stvarna opozicija Plenkoviću i njegovoj HDZ - ponajviše zato što se pokazalo da su parlamentarne oporbene stranke nesposobne, bezopasne i međusobno posvađane.

Govoreći o unutrašnjoj politici predsjednik nije propustio priliku da napada vladu zbog korumpiranosti i neobuzdanog klijentelizma.

Ali rado je koristio i vanjskopolitičku pozornicu: za razliku od Plenkovića, koji se smatra uzornim europskim učenikom, Milanović u politici EU-a ističe nacionalne interese Hrvatske, koji se tiču prije svega maksimalnog korištenja različitih fondova EU-a. Kada je riječ o ruskom ratu protiv Ukrajine, pokazuje veliko razumijevanje za interese Moskve i zalaže se za suzdržanost Hrvatske. A što se tiče susjedne Bosne i Hercegovine, ističe se kao zaštitnik ekskluzivnih prava tamošnjih Hrvata i malo mari za stabilnost i funkcionalnost zemlje. „U odnosu prema BiH Milanović je puno manje konstruktivan nego Plenković", napominje Pavičić.

S ovom strategijom Milanović postiže velik uspjeh. Već godinama je bivši šef socijaldemokrata prema kontinuirano najpopularniji političar Hrvatske, a nakon objave kandidature stranka se prema anketama popravila za još sedam posto. Donedavno gotovo siguran Plenkovićev reizbor odjednom je doveden u pitanje. „Sada Hrvatska ima alternativu", kaže Pavičić.

Hrvatski Fico?

Milanović je prepoznao raspoloženje u zemlji. „Njegova retorika ide za tim da je on netko tko dolazi s konjicom, koji dolazi s tom rijekom pravde, koja će pomesti tu dubunski kompromitiranu i koruptivnu državu", kaže Pavičić.

No, u sadašnjoj kampanji Milanović uopće nema program - on je program. „Milanović je mutirao u jednog desno-lijevog populistu. On ima neke natruhe svoje bivše lijeve pozicije, recimo u odnosu prema antifašizmu i Drugom svjetskom ratu, ali neke su pozicije desno-populističke , recimo od odnosa prema Ukrajini i Rusiji, prema nasljeđu 90-ih, uključujući i ratne zločine", objašnjava Pavičić.

I to je problem. „Vrlo je vjerojatno da će glasači koji obično biraju ljevicu i dio desnih glasača glasati za njega. Ali ne znamo kuda bi vodila njegova vlada. Ne možemo biti sigurni da neće postati hrvatska verzija Roberta Fica", strahuje Pavičić.

A slovački premijer Fico trenutno zajedno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom najviše zabrinjava Bruxelles: obojica se smatraju populistima, koji malo mare za slobodu medija i vladavinu prava, te se smatraju izrazitim simpatizerima Putina među šefovima država i vlada EU-a.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Zoran%20Milanovi%C4%87%20%E2%80%93%20Dolazi%20li%20hrvatski%20Fico%3F&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68689435&x4=10041&x5=Zoran%20Milanovi%C4%87%20%E2%80%93%20Dolazi%20li%20hrvatski%20Fico%3F&x6=0&x7=%2Fbs%2Fzoran-milanovi%C4%87-dolazi-li-hrvatski-fico%2Fa-68689435&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240328&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/zoran-milanović-dolazi-li-hrvatski-fico/a-68689435?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/61759588_302.jpg
Image caption Zoran Milanović
Image source MARTIAL TREZZINI/Keystone/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/61759588_302.jpg&title=Zoran%20Milanovi%C4%87%20%E2%80%93%20Dolazi%20li%20hrvatski%20Fico%3F

Item 10
Id 68689081
Date 2024-03-28
Title BiH pred lokalne izbore: Promjene za integritet izbora
Short title Promjenama izbornog zakona Schmidt "pogodio nacionaliste"
Teaser Izmjenama izbornog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, bavi se njemačka štampa i Euroactiv. Oni pišu da je Schmidt donio nove zakone kako bi osigurao integritet oktobarskih izbora.
Short teaser Izmjene izbornog zakona BiH koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt su tema kojoj se bavi njemačka javnost
Full text

Nezavisna panevropska medijska mreža „Euroactiv" je objavila tekst pod naslovom „Bosna pred lokalne izbore: Reforme trebaju osigurati integritet izbora". U tekstu se pored ostalog navodi da je Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pred lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, koji se održavaju u oktobru, uspio nametnuti promjene u izbornom zakonu. Cilj je, kako piše „Euroactiv" „osigurati integritet izbora, uključujući isključivanje osuđenih ratnih zločinaca iz kandidature".

„Promjene će također povećati sigurnost u manipulaciji izbornim materijalom prije i nakon glasanja te proširiti mjere za sprječavanje manipulacije glasača“, piše autor teksta i podsjeća da su raniji izbori u Bosni i Hercegovini bili pogođeni nepravilnostima i prevarama, zbog čega međunarodni posmatrači već deset godina zahtjevaju reforme.

„Schmidt je u decembru pozvao rivalske srpske, hrvatske i bošnjačke stranke da izmjene izborni zakon u skladu s međunarodnim smjernicama kako bi osigurali transparentan, pravedan i vjerodostojan izborni proces. Vodstvo hrvatske populacije uvjetuje promjene širom reformamom izbora za članove Predsjedništva BiH. To znači da bi samo Hrvati glasali za svoje kandidate, a ne svi ljudi koji žive u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji, entitetu koji dijele s Bošnjacima", piše Euroactiv i podsjeća čitaoce da ni bosanski Srbi nisu bili oduševljeni promjenama.

„Nacionalistički predsjednik samoproglašene Republike Srpske, Milorad Dodik, izjavio je u utorak da ta bosanska regija neće prihvatiti promjene nametnute od strane Schmidta. Bosanski Srbi ne priznaju Schmidta kao Visokog predstavnika jer nije potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a“, podsjeća „Euroactiv".

„Ovo je drugi put da Schmidt, kao međunarodni Visoki predstavnik u BiH s širokim ovlastima, intervenira u izborni proces zemlje. On je mijenjao izborni zakon 2022. godine kako bi prevazišao zastoj u formiranju regionalne vlade nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora", napominje autor teksta objavljenog na stranici „Euroactiv".

„Efikasnost i transparentnost"

Tehničkim promjenama izbornog zakona u BiH, koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt bavi se i novinar lista „Tageszeitung“ Erich Rathfelder. Njemački novinar u tekstu pod naslovom „„Efikasnost i transparentnost" piše da novi zakon treba spriječiti izborne prijevare i smanjiti uticaj srpskih i hrvatskih nacionalista. On piše i da bi novi zakon trebao dovesti do toga da „ratni zločinci vjerojatno više neće biti birani u parlamente Bosne i Hercegovine".

„Prve reakcije pokazuju da je Schmidt pogodio osjetljivu tačku, posebno u područjima zemlje, kojima vladaju nacionalisti. Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, odmah je izjavio da će njegov entitet odbiti primjenu novog zakona.. Srpski entitet će donijeti vlastiti izborni zakon", piše Rathfelder i dodaje: „U hrvatsko-bošnjačkoj federaciji, drugom dijelu zemlje, hrvatski nacionalisti su također izrazili razočaranje Schmidtom. Njihov vođa, bivši komunist Dragan Čović, zagovara etno-nacionalno pravo glasa, prema kojem bi Hrvati mogli birati samo Hrvate, Bošnjaci samo Bošnjake, a Srbi samo Srbe".

Rathfelder u tekstu također objašnjava čitaocima da u „Federaciji BiH, građani također mogu glasati za kandidate drugih etničkih grupa. „To je omogućilo da 2022. godine lijevo-liberalni Željko Komšić postane predstavnik Hrvata u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. On se, kao i sve ne-nacionalističke stranke, zalaže za demokratsku državu u kojoj svaka osoba ima jednako pravo glasa. Ta pozicija sada dobiva na važnosti", piše Erich Rathfelder u listu „Die Tageszeitung".

„Efikasniji postupak glasanja i brojanja glasova"

„Der Tagesspiegel" se također bavi odlukom visokog predstavnika u BiH i navodi da Njemačka i Sjedinjene Američke Države pozdravljaju ovaj korak. Budući da se Parlament u Sarajevu dosad nije mogao složiti oko promjene izbornog zakona novi zakon je sada donio Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt. Promjene su namijenjene osiguravanju ispravnog toka izbora."

„Der Tagesspiegel" piše da bi se promjenama u izbornom zakonu trebao efikasnije kontrolisati postupak glasanja i brojanja glasova. „Pri registraciji birača cilj je osigurati veću transparentnost. Planirane su i mjere za sprječavanje manipulacije biračima, uključujući strože mjere protiv lažnih vijesti (Fake News), te veća transparentnost u finansiranju izborne kampanje i medija", piše „Der Tagesspiegel" i podsjeća da se politički sistem ove balkanske zemlje smatra vrlo složenim, posebno zbog podjele na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS).

„Osim toga, odluke su često blokirane zbog separatističkih tendencija nacionalističkog vodstva RS-a, kao i zbog različitih interesa ostalih etničkih grupa", piše „Der Tagesspiegel" i navodi da je podrška Schmidtu došla iz Njemačke. "S obzirom na ponovljene nedostatke u transparentnosti prethodnih izbora, ovogodišnji lokalni izbori u Bosni i Hercegovini ne smiju biti podložni izbornoj prijevari", rekao je izvjestitelj za zemlje Zapadnog Balkana u FDP-ovom Bundestag-u, Thomas Hacker, prenosi „Der Tagesspiegel".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::BiH%20pred%20lokalne%20izbore%3A%20Promjene%20za%20integritet%20izbora&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68689081&x4=10041&x5=BiH%20pred%20lokalne%20izbore%3A%20Promjene%20za%20integritet%20izbora&x6=0&x7=%2Fbs%2Fbih-pred-lokalne-izbore-promjene-za-integritet-izbora%2Fa-68689081&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240328&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/bih-pred-lokalne-izbore-promjene-za-integritet-izbora/a-68689081?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&title=BiH%20pred%20lokalne%20izbore%3A%20Promjene%20za%20integritet%20izbora

Item 11
Id 68667541
Date 2024-03-28
Title Protuterorizam: Zašto tajne službe dijele saznanja
Short title Protuterorizam: Zašto tajne službe dijele saznanja
Teaser SAD su prije nekoliko sedmica upozorile Rusiju na mogući napad poput onoga koji se dogodio 22. marta. Kad je riječ o terorizmu, tajne službe se prema svojim saznanjima odnose na iznenađujuće kolegijalan način.
Short teaser SAD su prije nekoliko sedmica upozorile Rusiju na mogući napad poput onoga koji se dogodio 22. marta.
Full text

Tajne službe, kao što ime govori, rade u tajnosti. One prikupljaju podatke, koji koriste nacionalnoj sigurnosti ili koji imaju za cilj dati svojim vladama informacijsku prednost pri donošenju političkih odluka.

Osim toga, mogu se špijunirati i saveznici - američka tajna služba za inozemstvo NSA čak je godinama pratila mobitel tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel. Može se pretpostaviti da bi Washington više volio da stvar nikada nije bila otkrivena.

Međutim, u drugim situacijama tajne službe dijele svoja saznanja. Na primjer, 23. februara 2022. Sjedinjene Države su obavijestile Njemačku i druge europske partnere da će Rusija naredne noći započeti svoju invaziju na Ukrajinu.

Kada je riječ o napadu koji je bio prošlog petka u Moskvi tu se dogodio puno neobičniji slučaj, a to je da su informacije podijeljene s državom koja definitivno ne slovi kao saveznik.

Koje su informacije SAD dale Rusiji?

Američko veleposlanstvo u Moskvi je 07. marta upozorilo svoje građane u Rusiji: "Ekstremisti imaju neposredne planove za napad na velika okupljanja u Moskvi, uključujući koncerte." Prema preporuci veleposlanstva građani su 48 sati trebali izbjegavati masovna okupljanja.

Osumnjičeni islamisti su napali tek 15 dana kasnije - ali sadržaj upozorenja odgovarao je napadu u moskovskoj Crocus City Hallu u kojem je ubijeno više od 130 osoba.

Nekoliko sati nakon prvih hitnih poziva, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Adrienne Watson pozvala se na upozorenje od 7. marta.

"Američka vlada ovu je informaciju proslijedila i ruskim dužnosnicima, kao što to već dugo čini u okviru naše politike koja podrazumijeva 'obavezu upozorenja'", rekla je ona. Daljnji detalji ili izvor obavještajnih informacija nisu javno poznati.

Koliko su ruske vlasti ozbiljno shvatile upozorenje?

Očigledno nedovoljno ozbiljno, smatra istraživač terorizma na Kings Collegeu u Londonu, Peter Neumann: "Ovo potkrepljuje činjenica da je Vladimir Putin pet dana prije javno odbacio ovo upozorenje kao propagandu. On je u biti rekao da je ovo neka vrsta psihološkog rata. Dodao je „time me žele izbaciti iz koncepta" i nije to uopće shvatio ozbiljno", rekao je Neumann u intervjuu za njemački javni servis- radio stanicu Deutschlandfunk.

Koliko je prirodno ili neobično dijeljenje informacija u vrijeme rata?

SAD nisu doduše strana u ratu u Ukrajini, ali na Rusiju gledaju kao na prijetnju vanjskoj sigurnosti – uostalom, Vladimir Putin redovito otvoreno prijeti Washingtonu.

"Polazim od toga da su Amerikanci javno objavili ovo upozorenje jer vjerojatno više nema suradnje s ruskim tajnim službama”, kaže Michael Götschenberg, sigurnosni stručnjak ARD-a.

"U osnovi države uvijek upozoravaju jedna drugu na predstojeće ili planirane terorističke napade preko svojih tajnih službi kada saznaju za njih. To se također događalo u prošlosti u suradnji s ruskim tajnim službama. Ali pretpostavljam da je ta suradnja zbog rata Rusija protiv Ukrajine prestala", rekao je Götschenberg za DW.

Koliko je bliska obavještajna suradnja u području međunarodnog terorizma?

Grupacije poput ogranka IS-a Islamska država Provincije Horosan (ISPK) ne zaustavljaju se na nacionalnim granicama - kao što dokazuju nedavni napadi u Rusiji, Iranu i Afganistanu. U tom smislu, za javnu sigurnost je ključno da oni koji prate njen rad u različitim zemljama također rade zajedno.

Prema Götschenbergovoj procjeni, to općenito dobro funkcionira: "Posebno između zapadnih tajnih službi, informacije se dosljedno razmjenjuju, dojave se prosljeđuju, a zatim obrađuju od strane nadležnih istražnih tijela. Često se ispostavi da su dojave irelevantne. Ali tamo gdje ima nešto za otkriti, provodi se istraga i osobe se hapse."

Je li uvijek bilo ovako?

Američke tajne službe se pozivaju na javno dostupnu direktivu „Obaveza upozorenja" zakona o tajnoj službi iz 1947. i na dekret predsjednika Ronalda Reagana iz 1981. Sa stajališta Michaela Götschenberga to je dobilo na težini, posebice u posljednjih godina.

"U osnovi se mora reći da je 11. septembar odigrao stvarno veliku ulogu", kaže Götschenberg. "Rečeno je da nam se to više ne smije dogoditi, da se važne informacije ne prenose. I to traje do danas", kaže on.

Kako njemačke tajne službe reagiraju na ISPK?

Iz perspektive ARD-ovog stručnjaka za terorizam Götschenberga, njemačke su vlasti proteklih godina napravile dobar posao u vezi s ISPK-om: "Tokom protekle dvije godine morali smo se više puta suočiti sa situacijama u kojima su pristaše ISPK-a bili osumnjičeni za planiranje napada. Uspješno su osujećni ovi navodni planovi u ranoj fazi."

U zapadnonjemačkom gradu Kölnu osumnjičeni pristaše ISPK-a već su, kao moguće mete, špijunirali katedralu, koja je popularna među turistima, kao i jedan festival. A prije samo sedam dana, istražitelji u Geri, u središnjoj Njemačkoj, uhitili su dvojicu muškaraca za koje se govorilo da su planirali napad na švedski parlament pod zastavom ISPK-a.

Istraživač terorizma Neumann je u razgovoru za Njemački radio istaknuo da je, prema podacima Europola, broj pokušaja napada naglo porastao od 7. oktobra – kada je došlo do napada islamističke terorističke skupine Hamas na Izrael: “Hvala Bogu ništa se nije dogodilo, ali napadi su sve češći." Ponekad je, kaže on, pitanje sreće da se ništa nije dogodilo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Protuterorizam%3A%20Za%C5%A1to%20tajne%20slu%C5%BEbe%20dijele%20saznanja&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68667541&x4=10041&x5=Protuterorizam%3A%20Za%C5%A1to%20tajne%20slu%C5%BEbe%20dijele%20saznanja&x6=0&x7=%2Fbs%2Fprotuterorizam-za%C5%A1to-tajne-slu%C5%BEbe-dijele-saznanja%2Fa-68667541&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240328&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/protuterorizam-zašto-tajne-službe-dijele-saznanja/a-68667541?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68648840_302.jpg
Image caption U napadu IS-a na koncertnu dvoranu u Moskvi život je izgubilo više od 130 osoab
Image source REUTERS
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68648840_302.jpg&title=Protuterorizam%3A%20Za%C5%A1to%20tajne%20slu%C5%BEbe%20dijele%20saznanja

Item 12
Id 68674376
Date 2024-03-26
Title Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH
Short title Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH
Teaser Visoki predsatvnik u BiH Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BIH, nakon zadatog ultimatuma domaćim političarima još prošle godine. Izmjene su podrška ispunjavaju 14 prioritera EU.
Short teaser Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BIH, nakon zadatog ultimatuma domaćim političarima još prošle godine.
Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::%C5%A0mit%20nametnuo%20izmjene%20Izbornog%20zakona%20BiH&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68674376&x4=10041&x5=%C5%A0mit%20nametnuo%20izmjene%20Izbornog%20zakona%20BiH&x6=0&x7=%2Fbs%2F%C5%A1mit-nametnuo-izmjene-izbornog-zakona-bih%2Fa-68674376&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240326&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/šmit-nametnuo-izmjene-izbornog-zakona-bih/a-68674376?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&title=%C5%A0mit%20nametnuo%20izmjene%20Izbornog%20zakona%20BiH

Item 13
Id 68659413
Date 2024-03-26
Title Zagreb i Sarajevo: bez optimizma ususret izborima u Hrvatskoj
Short title Zagreb i Sarajevo: bez optimizma uoči izbora u Hrvatskoj
Teaser Politički analitičari u razgovoru za DW ne uočavaju značajniji prostor za napredak odnosa između dviju susjednih zemalja bez obzira na to hoće li Hrvatsku ubuduće voditi sadašnji njezin premijer ili predsjednik.
Short teaser Politički analitičari nisu optimistični po pitanju poboljšanja odnosa Hrvatske i BiH i nakon izbora u travnju.
Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Zagreb%20i%20Sarajevo%3A%20bez%20optimizma%20ususret%20izborima%20u%20Hrvatskoj&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68659413&x4=10041&x5=Zagreb%20i%20Sarajevo%3A%20bez%20optimizma%20ususret%20izborima%20u%20Hrvatskoj&x6=0&x7=%2Fbs%2Fzagreb-i-sarajevo-bez-optimizma-ususret-izborima-u-hrvatskoj%2Fa-68659413&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240326&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/zagreb-i-sarajevo-bez-optimizma-ususret-izborima-u-hrvatskoj/a-68659413?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68610646_302.jpg
Image caption Plenković i susjedstvo: podrška BiH na putu u EU
Image source Dragan Maksimović/DW
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68610646_302.jpg&title=Zagreb%20i%20Sarajevo%3A%20bez%20optimizma%20ususret%20izborima%20u%20Hrvatskoj

Item 14
Id 68671095
Date 2024-03-26
Title Fabrika pronalazaka slavi jubilej: od erbega do MP3
Short title Fabrika pronalazaka slavi jubilej: od erbega do MP3
Teaser Televizija visoke rezolucije, erbeg, MP3 – iza svih tih pronalazaka kriju se patenti njemačkih instituta „Fraunhofer“. Tamo punih 75 godina otkrivaju stvari koje mijenjaju svakodnevicu cijelog svijeta.
Short teaser Televizija visoke rezolucije, erbeg, MP3 – iza svih tih pronalazaka kriju se patenti njemačkih instituta „Fraunhofer“.
Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Fabrika%20pronalazaka%20slavi%20jubilej%3A%20od%20erbega%20do%20MP3&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68671095&x4=10041&x5=Fabrika%20pronalazaka%20slavi%20jubilej%3A%20od%20erbega%20do%20MP3&x6=0&x7=%2Fbs%2Ffabrika-pronalazaka-slavi-jubilej-od-erbega-do-mp3%2Fa-68671095&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240326&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/fabrika-pronalazaka-slavi-jubilej-od-erbega-do-mp3/a-68671095?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/48730037_302.jpg
Image caption Društvo „Fraunhofer“ je postalo treća velika istraživačka zajednica van univerziteta u Njemačkoj
Image source picture-alliance/dpa/A. Gebert
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/48730037_302.jpg&title=Fabrika%20pronalazaka%20slavi%20jubilej%3A%20od%20erbega%20do%20MP3

Item 15
Id 68659568
Date 2024-03-25
Title Energetske zajednice u Grčkoj: iz računice u održivost
Short title Energetske zajednice u Grčkoj: iz računice u održivost
Teaser Računi za struju su u Grčkoj među najvećima u Europi pa već i zbog toga grčki građani žele sami proizvoditi svoju električnu energiju. Ali to nije uvijek tako jednostavno...
Short teaser Računi za struju su u Grčkoj među najvećima u Europi, pa je već i to Grcima poticaj za okretanje održivosti.
Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Energetske%20zajednice%20u%20Gr%C4%8Dkoj%3A%20iz%20ra%C4%8Dunice%20u%20odr%C5%BEivost&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68659568&x4=10041&x5=Energetske%20zajednice%20u%20Gr%C4%8Dkoj%3A%20iz%20ra%C4%8Dunice%20u%20odr%C5%BEivost&x6=0&x7=%2Fbs%2Fenergetske-zajednice-u-gr%C4%8Dkoj-iz-ra%C4%8Dunice-u-odr%C5%BEivost%2Fa-68659568&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240325&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/energetske-zajednice-u-grčkoj-iz-računice-u-održivost/a-68659568?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&f=https://tvdownloaddw-a.akamaihd.net/dwtv_video/flv/me/me220927_Wind_AVC_640x360.mp4&title=Energetske%20zajednice%20u%20Gr%C4%8Dkoj%3A%20iz%20ra%C4%8Dunice%20u%20odr%C5%BEivost

Item 16
Id 68620246
Date 2024-03-25
Title Više rada ne znači uvijek i više novca
Short title Više rada ne znači uvijek i više novca
Teaser Otkako je aktualna vlada podigla razinu socijalne pomoći, vode se rasprave o tome isplati li se uopće raditi. U nekim slučajevima odgovor zaista glasi: ne.
Short teaser Koji put se u Njemačkoj zaista ne isplati više raditi.
Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika::Vi%C5%A1e%20rada%20ne%20zna%C4%8Di%20uvijek%20i%20vi%C5%A1e%20novca&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68620246&x4=10041&x5=Vi%C5%A1e%20rada%20ne%20zna%C4%8Di%20uvijek%20i%20vi%C5%A1e%20novca&x6=0&x7=%2Fbs%2Fvi%C5%A1e-rada-ne-zna%C4%8Di-uvijek-i-vi%C5%A1e-novca%2Fa-68620246&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240325&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3APolitika" />
Item URL https://www.dw.com/bs/više-rada-ne-znači-uvijek-i-više-novca/a-68620246?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/56929410_302.jpg
Image caption U jednoj studiji i ekonomisti zaključili kako zaista postoje situacije u kojima socijalne naknade čine dodatni rad neprivlačnim.
Image source Patrick Pleul/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/56929410_302.jpg&title=Vi%C5%A1e%20rada%20ne%20zna%C4%8Di%20uvijek%20i%20vi%C5%A1e%20novca

Item 17
Id 68640683
Date 2024-03-22
Title BiH i EU: Put ka integraciji ili politički raskol?
Short title BiH i EU: Put ka integraciji ili politički raskol?
Teaser Njemačka štampa puna je članaka o odluci EU da pokrene pristupne pregovore sa BiH. U komentarima se kaže kako je EU time jasno dala do znanja da "prihvata geopolitičko nadmetanje s onima koji žele oslabiti Evropu".
Short teaser Njemačka štampa o BiH piše da je EU pokazala da "prihvata geopolitičko nadmetanje s onima koji žele oslabiti Evropu".
Full text

BiH, obilježena ratom i političkim podjelama, traži put ka EU. Mediji njemačkog govornog područja naglašavaju različite aspekte, koje se odnose na ovu zemlju i njeno približavanje EU.

Süddeutsche Zeitung piše kako je BiH i danas obilježena zamrznutim sukobom iz devedesetih godina prošlog stoljeća. "Ali i provizornim Ustavom, dogovorenim u američkoj vojnoj bazi Dayton, koji je od nekih tadašnjih ratnih ciljeva - poput etničke podjele - napravio osnove njene državnosti. U jednom od njenih entiteta vlada separatist blizak Kremlju, koji čini sve da sabotira ovaj privremeni državni konstrukt i dovede ga do raspada.

Otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom bilo je prije svega geopolitički motivirano: nakon što je Ukrajini kao zemlji u ratu dodijeljen taj status, nije se moglo dopustiti da ljudi na zapadnom Balkanu i dalje čekaju i tako postanu još ranjiviji na pokušaje uticaje Moskve i Pekinga. Početak pregovora o pristupanju može i treba imati motivirajući učinak i ubrzati reforme. Međutim, moguće je i suprotno: dodijeljeni kandidatski status može oslabiti volju za promjenama u pravcu više vladavine prava i manje korupcije. Ako EU nešto duguje ljudima u BiH, onda je to prije svega ovo: mora im se iskreno reći kakve su stvarne šanse za pristupanje Evropskoj uniji - ali i očekivanja, koja su uz to vezana", kaže se u komentaru lista Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

"Nacionalisti i danas pokušavaju raskomadati BiH"

Austrijski Standard, pozivajući se na rezultate istraživanja javnog mnijenja koji je sproveo Valicon, navodi kako skoro niko u BiH ne očekuje da će zemlja uskoro moći pristupiti EU. Samo petina ispitanih smatra da bi to moglo biti moguće u narednih pet godina, dok 18 posto ispitanih smatra da se to nikada neće dogoditi.

„Skepsa prema EU također je povezana s iskustvom rata (1992-1995). Bosna i Hercegovina, tada nezavisna i međunarodno priznata država, bila je tri i po godine napuštena od strane Evropljana. Nije bilo nikakve vojne podrške, naprotiv, čak je i uveden i embargo na oružje, tako da se država jedva mogla braniti. Bosnu i Hercegovinu i dalje podrivaju nacionalisti koji danas, kao i tada, pokušavaju uništiti državu i raskomadati je prema etnonacionalističkim i stranačkim interesima", piše Standard.

Portal ARD-Tagesschau.de navodi kako je „prije svega sukob sa srpskim entitetom godinama uzrokovao napetosti u ovoj multietničkoj državnoj zajednici i sprječavao reforme. EU je u osnovi već 2003. godine obećala Bosni i Hercegovini pristupanje, a zemlja je 2016. godine službeno podnijela zahtjev. Prijem u krug kandidata za učlanjenje uslijedio je 2022. godine. Prva konferencija o pristupanju bit će pripremljena tek kada zemlja ispuni dosad neispunjene reforme, poput onih u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala".

"Dodik ne smije sjediti za evropskim stolom"

Najtiražniji njemački list BILD navodi i kako je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt (66), proglasio ovu balkansku zemlju zrelom za pregovore o pristupanju EU. Schmidt je jasno naveo i ko koči evropski put BiH. „Na čelu zemlje je srpski nacionalista Milorad Dodik, koji održava "sluganski" odnos s ruskim despotom Vladimirom Putinom i bjeloruskim moćnikom Aleksandrom Lukašenkom. Dodik, međutim, ne smije sjediti za evropskim stolom u Briselu i odlučivati ili blokirati", prenosi BILD izjavu Schmidta.

BILD citira i Jakova Devčića, direktora Konrad Adenauer Fondacije za Srbiju i Crnu Goru, koji kaže da je "započinjanje pregovora o pristupanju EU ispravna geopolitička odluka, koja predstavlja zaokret u Evropi". "Evropska unija jasno pokazuje da prihvata geopolitičko nadmetanje s onima koji žele oslabiti Evropu", zaključuje za Bild Jakov Devčić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::BiH%20i%20EU%3A%20Put%20ka%20integraciji%20ili%20politi%C4%8Dki%20raskol%3F&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68640683&x4=10043&x5=BiH%20i%20EU%3A%20Put%20ka%20integraciji%20ili%20politi%C4%8Dki%20raskol%3F&x6=0&x7=%2Fbs%2Fbih-i-eu-put-ka-integraciji-ili-politi%C4%8Dki-raskol%2Fa-68640683&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240322&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/bih-i-eu-put-ka-integraciji-ili-politički-raskol/a-68640683?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68639295_302.jpg
Image caption U centru Sarajeva okačena zastava EU
Image source Samir Jordamovic/Anadolu/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68639295_302.jpg&title=BiH%20i%20EU%3A%20Put%20ka%20integraciji%20ili%20politi%C4%8Dki%20raskol%3F

Item 18
Id 68601271
Date 2024-03-18
Title Kušnerov hotel na mjestu Generalštaba: Vučić igra na Trampa
Short title Kušnerov hotel na mjestu Generalštaba: Vučić igra na Trampa
Teaser Zet Donalda Trampa, Džared Kušner, planira investicije u Srbiji i Albaniji. Za Edija Ramu i Aleksandra Vučića to bi moglo da se pokaže kao politički korisno, ocjenjuje „Frankfurter algemajne cajtung“.
Short teaser Podrška planovima Trampovog zeta za Vučića i Ramu mogla bi biti politički korisna, piše „Frankfurter algemajne cajtung“.
Full text

Mogući investicioni projekat zeta Donalda Trampa, Džareda Kušnera, u Srbiji i Albaniji izazvao je žive debate, posebno u Beogradu, prenosi njemački list. Kušner je, naime, u petak za „Njujork tajms" potvrdio planove da želi da u Beogradu izgradi hotel i zgrade sa „1.500 stambenih jedinica", a u Albaniji luksuzna odmarališta na obali mora.

„Veoma smo uzbuđeni. Još nismo sklopili te poslove, tako da do njih možda i neće doći, ali smo naporno radili na njima i prilično smo blizu", rekao je Kušner.

Kako navodi list iz Frankfurta, ulogu u dogovorima imao je i Trampov bivši ambasador u Njemačkoj i specijalni predstavnik za Balkan, Ričard Grenel. U tekstu se podsjeća da je Tramp 2019. imenovao Grenela za svog specijalnog izaslanika za mirovne pregovore između Kosova i Srbije, a da je Grenel tada uspostavio dobre kontakte s albanskim premijerom Edijem Ramom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

„Nakon što je napustio politiku, Grenel i ne krije da želi da unovči te veze", navodi se u tekstu. „Niko nikada ne bi trebalo da se izvinjava što želi da zaradi novac", rekao je Grenel u jednom intervjuu koji je dao u Albaniji o svojim planovima u regionu.

Obnavljanje plana o podjeli Kosova?

„Za Ramu i Vučića podržavanje takvih želja moglo bi da se pokaže kao politički korisno, ako Tramp ponovo postane predsjednik – a posebno ako u svoj tim dovede Grenela", ukazuje njemački list i podseća da su, u vrijeme kada je Grenel bio Trampov izaslanik za Balkan, Rama, Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Hašim Tači, bili „na ivici da podjele Kosovo", odnosno da je, prema planu, trebalo da „sjever Kosova pripadne Srbiji, a jug bi se okrenuo Albaniji".

„Da je tada postignut dogovor, to je moglo da znači početak daljih opasnih pomjeranja granica, koje su i bile glavni uzrok krvavih balkanskih ratova 1990-ih", procjenjuje „Frankfurter algemajne cajtung". „Dogovor je, međutim, propao, i to ne samo zbog protivljenja Njemačke i njene kancelarke Angele Merkel."

Ali, kako ukazuje njemački list, „biti već sada dobar s mogućim budućim predsjednikom Sjedinjenih Država, moglo bi Rami i Vučiću da otvori put da obnove svoj tadašnji plan".

Ako predsjednik tako odluči…

U tekstu se ujedno navodi da ti planovi izazivaju emocije u Srbiji, jer je fokus projekta nekadašnja zgrada Generalštaba koja je bombardovana tokom rata NATO protiv Srbije 1999. godine. Njemački list prenosi svojim čitaocima da je zgrada „na odličnoj lokaciji", ali i da je zaštićena zakonom. Međutim, „dizajn koji je predstavio Kušner malo liči na original".

Srpska vlada je relativizovala investicione planove koje je promovisao Kušner. Ministar građevine Goran Vesić saopštio je tokom vikenda da postoji više zainteresovanih za Generalštab, navodi se u tekstu.

„Istovremeno, provladini internet-portali već su proslavili investicioni projekat i o njemu izvještavaju u pozitivnom tonu, što sugeriše da projekat odobrava onaj koji o svemu odlučuje, predsjednik Vučić. Uz njegovu saglasnost", piše „Frankfurter algemajne cajtung", „bilo kakve primjedbe Zavoda za zaštitu spomenika više ne bi bile prepreka za investitore, jer su državni organi kontrole u Srbiji samo fasada ako ne odgovaraju volji predsjednika".

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::Ku%C5%A1nerov%20hotel%20na%20mjestu%20General%C5%A1taba%3A%20Vu%C4%8Di%C4%87%20igra%20na%20Trampa&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68601271&x4=10043&x5=Ku%C5%A1nerov%20hotel%20na%20mjestu%20General%C5%A1taba%3A%20Vu%C4%8Di%C4%87%20igra%20na%20Trampa&x6=0&x7=%2Fbs%2Fku%C5%A1nerov-hotel-na-mjestu-general%C5%A1taba-vu%C4%8Di%C4%87-igra-na-trampa%2Fa-68601271&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240318&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/kušnerov-hotel-na-mjestu-generalštaba-vučić-igra-na-trampa/a-68601271?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&title=Ku%C5%A1nerov%20hotel%20na%20mjestu%20General%C5%A1taba%3A%20Vu%C4%8Di%C4%87%20igra%20na%20Trampa

Item 19
Id 68591164
Date 2024-03-16
Title Beograd: Kraljevski doček za Zedera i kritike iz Njemačke
Short title Beograd: Kraljevski doček za Zedera i kritike iz Njemačke
Teaser Bavarski premijer Markus Zeder dočekan je u Beogradu uz sve počasti, pišu njemački mediji. Ali, da li takvi srdačni odnosi sa Aleksandrom Vučićem šalju pravu poruku? Zederovi politički protivnici kritikuju posjetu.
Short teaser Bavarski premijer Markus Zeder dočekan je u Beogradu uz sve počasti, pišu njemački mediji. Ali, ima i kritika.
Full text

Kilometri ulica u Beogradu bili su ukrašeni plavo-bijelim zastavama Bavarske u petak kada je premijer te njemačke pokrajine Markus Zeder stigao u posjetu Srbiji. Bio je to doček kakav se inače pravi samo za predsjednike, ocjenjuje vodeća njemačka agencija dpa.

Premijera je još na aerodromu dočekao srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

„Zederova posjeta bila je posvećena poboljšanju saradnje sa Srbijom, podrškom puta Srbije u EU i krunisana je dodjelom ordena“, izvještava dpa, a prenose veliki mediji poput Bavarskog javnog servisa i Zidojče cajtunga.

Ocjenjuje se da se najviši njemački političari „praktično smjenjuju u posjetama Beogradu“ – tamo su bili nedavno kancelar Olaf Šolc, te ministri Analena Berbok, Nensi Fezer i Boris Pistorijus – ali da se Zeder posebno potrudio oko „vrata istoka“, kako je nazvao Srbiju.

Diplomatska špaga

Zeder je u Beogradu rekao da neki smatraju Bavarsku „Balkanom Njemačke“ jer Bavarci imaju drugačiji temperament od „trezvenog pruskog“ koji vlada u Berlinu, prenosi Bavarski javni servis.

Bavarski premijer najavio je otvaranje predstavništva u Beogradu, „male bavarske ambasade“ i obećao je Srbiji podršku na putu u EU.

Time Zeder ulazi u „diplomatsku špagu“, ocjenjuje agencija dpa, jer Zeder misli da je Srbija „hitno neophodna Evropi“ kao najjača država Zapadnog Balkana. I to uprkos deficitima u ponašanju vlasti i medijskim slobodama.

„Sa druge strane su očiti problemi Srbije i njene vlasti. Žuta štampa pod Vučićevim uticajem skoro svakodnevno slavi ruskog predsjednika Vladimira Putina, tempo reformi je opao u posljednje vrijeme, ocjenjuju zapadni politikolozi“, prenosi se u izvještaju.

Kritike Zederove posjete Vučiću

Čuju se i kritike na račun Zederove posjete. Posebno iz vladajuće koalicije u Njemačkoj koju čine Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali. Zeder je pak lider bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

„Iritantno je što bavarski premijer Markus Zeder dvori srpskog predsjednika Aleksandra Vučića“, ocijenio je liberalni poslanik Tomas Haker. Nada se, kaže, da je Zeder iza zatvorenih vrata postavio Vučiću prava pitanja pošto se Srbija razvija u „žarište nemira“ na Balkanu.

Tabloid Bild se pita u naslovu „da li Markus Zeder može da odvoji Srbiju od Putina“. Citira se Zederova izjava da se Srbija ne smije prepustiti isključivo ruskom ili kineskom uticaju.

Kako navodi Bild, u Bavarskoj nisu svi oduševljeni zbog posjete zemlji koja je naklonjena Rusiji.

„U jednoj sedmici bavarski premijer posjećuje dva Putinova prijatelja. Prvo je u Srbiji, onda ide u Kinu. To je fatalno s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu“, kaže šefica Zelenih u Bavarskoj Katarina Šulce.

Pokrajinski lider Socijaldemokrata Florijan fon Brun za Bild ocenjuje: „Evropi i Njemačkoj ne pomaže što Zder prima orden od Vučića – od čovjeka koji manipuliše izbore, negira genocid u Bosni i prijeti Kosovu.“

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::Beograd%3A%20Kraljevski%20do%C4%8Dek%20za%20Zedera%20i%20kritike%20iz%20Njema%C4%8Dke&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68591164&x4=10043&x5=Beograd%3A%20Kraljevski%20do%C4%8Dek%20za%20Zedera%20i%20kritike%20iz%20Njema%C4%8Dke&x6=0&x7=%2Fbs%2Fbeograd-kraljevski-do%C4%8Dek-za-zedera-i-kritike-iz-njema%C4%8Dke%2Fa-68591164&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240316&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/beograd-kraljevski-doček-za-zedera-i-kritike-iz-njemačke/a-68591164?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68590500_302.jpg
Image caption Markus Zeder tokom posjete Srbiji sa Aleksandrom Vučićem
Image source Michael Donhauser/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68590500_302.jpg&title=Beograd%3A%20Kraljevski%20do%C4%8Dek%20za%20Zedera%20i%20kritike%20iz%20Njema%C4%8Dke

Item 20
Id 68590934
Date 2024-03-16
Title Proruski Milanović i Plenković koji štiti korupciju
Short title Proruski Milanović i Plenković koji štiti korupciju
Teaser Njemački mediji su vijest o kandidiranju Zorana Milanovića popratili šturo. Ali se ne propušta naglasiti da je Milanović negativno upao u oči zbog proruskih stavova a Andrej Plenković zbog spornog zakona o medijima.
Short teaser Njemački mediji Milanoviću predbacuju proruske stavove a Plankoviću sporni odnos prema korupciji.
Full text

Mediji njemačkog govornog područja u subotu su samo sporadično popratili političku dramu u Hrvatskoj. Zajedničko svim izvješćima je isticanje neobičnog datuma za parlamentarne izbore koji pada usred tjedna. Mediji špekuliraju navodeći kako bi odabir ovog datuma i proglašenje te izborne srijede neradnim danom moglo utjecati na bolju izlaznost. Nedjeljom stanovnici „jadranske zemlje“ Hrvatske obično, kako se zaključuje, odlaze na izlete pa je zato i izlaznost vikendom manja.

Negativne strane konkurenata

Drugo zajedničko izvještajima o predstojećim izborima je i isticanje negativnih strana konkurenata na parlamentarnim izborima. „U kontekstu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, Milanović se u nekoliko navrata izjasnio proruski“, navodi Stuttgarter Zeitung.

No istodobno se više prostora posvećuje politici premijera Andreja Plenkovića i njegovim spornim zakonima uperenim protiv medija. Također se navodi i njegovo odbijanje pune suradnje s uredom Europskog državnog odvjetništva. „Plenković je u nekoliko navrata jasno dao do znanja da neće u punom obimu surađivati s Europskim državnim odvjetništvom koje istražuje korupcijske afere povezane s EU sredstvima“, piše agencija dpa.

U istom tonu se spominje i njegovo inzistiranje na postavljanju na mjesto državnog odvjetnika osobe kojoj se predbacuje prisnost s „političarima osumnjičenima za korupciju“.

nk

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::Proruski%20Milanovi%C4%87%20i%20Plenkovi%C4%87%20koji%20%C5%A1titi%20korupciju&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68590934&x4=10043&x5=Proruski%20Milanovi%C4%87%20i%20Plenkovi%C4%87%20koji%20%C5%A1titi%20korupciju&x6=0&x7=%2Fbs%2Fproruski-milanovi%C4%87-i-plenkovi%C4%87-koji-%C5%A1titi-korupciju%2Fa-68590934&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240316&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/proruski-milanović-i-plenković-koji-štiti-korupciju/a-68590934?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/60303709_302.jpg
Image caption Zoran Milanović i Andrej Plenković
Image source Stipe Majic/AA/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/60303709_302.jpg&title=Proruski%20Milanovi%C4%87%20i%20Plenkovi%C4%87%20koji%20%C5%A1titi%20korupciju

Item 21
Id 68415400
Date 2024-03-01
Title Štampa: Putin se plaši gubitka vlasti
Short title Štampa: Putin se plaši gubitka vlasti
Teaser Njemačka štampa komentariše govor naciji predsjednika Rusije Vladimira Putina. Primjećuje se da su Putinove prijetnje odraz bespomoćnosti te da je govor naizgled bio usmjeren Zapadu, iako je on u stvari govorio Rusima.
Short teaser Njemačka štampa ocjenjuje da su prijetnje Vladimira Putina iznesene tokom govora naciji odraz bespomoćnosti.
Full text

Berliner morgenpost piše: „Odmah na početku Vladimir Putin je poslao svoju zastrašujuću poruku Zapadu i ponovo je otvoreno zaprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje. Bilo je očigledno. Ruski predsjednik je odgovorio na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), koji više ne želi da isključuje mogućnost slanja zapadnih kopnenih trupa u Ukrajinu. A takođe i na velike zabrinutosti, koje sprečavaju kancelara Olafa Šolca (Sholz) da snabdijeva Ukrajinu krstarećim raketama Taurus. Putin je jasno rekao: Ako se vi ne držite crvenih linija, nećemo ni mi. Ovo je, naravno, dio psihološkog ratovanja: raspirivanje strahova, jačanje rezervisanosti, zabijanje klinova između saveznika“, primjećuje Berliner morgenpost.

Zidojče cajtung komentariše: „Vladimiru Putinu odavno nije bilo ovako dobro. Dvije nedelje pred ruske predsjedničke izbore ništa mu ne stoji na putu ka još jednom mandatu: kandidata opozicije nema, a nezgodni Aleksej Navaljni biće sahranjen ovog petka (1.3). A na dan Putinovog obraćanja naciji, načelnik ukrajinske vojske morao je javno da prizna koliko je trenutno teška situacija na frontu. Dakle, Putin ima sve u svojim rukama – uključujući i Zapad, barem retorički“, naglašava Zidojče cajtung.

Markiše orcajtung iz Frankfurta na Odri piše: „Ovdje se pokazaao jedan vladar na vrhuncu svoje moći. Neko kome više niko ne može biti prijetnja poslije smrti njegovog najvažnijeg domaćeg političkog rivala Navaljnog. A kraj rata u Ukrajini nije ni na vidiku.“

„Putinove maksimalne prijetnje proizilaze iz visokog stepena bespomoćnosti“, naglašava Augsburger algemajne. „Iako je uspio da dovede Ukrajinu u pravu nevolju, daleko je od svog cilja brze pobjede. Naravno, vlade u Berlinu, Parizu i Londonu ne žele da rizikuju ulazak u rat zarad političkog odmjeravanja snaga. A ipak bi bila greška da se samom Putinu prepustiti moć tumačenja u ovim napetim vremenima“, upozorava list.

Kelner štat-ancajger se bavi još jednim aspektom Putinovog govora, odnosno onog „što se vidi iza njegovih prijetećih gestova“. „Putin se očigledno plaši nemira u svojoj zemlji i gubitka vlasti. Zato je u jednom trenutku prešao na obećanja za Ruse. Plate će rasti, siromašne porodice treba da dobiju više novca, treba poboljšati zdravstvenu zaštitu, graditi sportske objekte, modernizovati industriju. Poruka: Sve će biti bolje. Samo bi žene trebalo da rađaju više djece. Rusija ima malo djece. Bez sinova i kćeri, teško je voditi ratove“, primjećuje dnevnik iz Kelna.

I Dojčlandfunk je ukazao na to da je Putinov ratni govor prvenstveno bio usmjeren ruskom stanovništvu. „Ono što je u govoru zvučalo kao upozorenje Zapadu, prije svega je bilo nešto drugo: Putin je uvjeravao sugrađane da ima sve pod kontrolom, da nema opasnosti da bi rat nekad mogao da dođe i na njihov prag. A čak i da je to tačno, sa izuzetkom nekih pograničnih regiona: posljedice rata će sve jasnije osjećati Rusi“, zaključuje Dojčlandfunk.

Priredio: S. Savić

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::%C5%A0tampa%3A%20Putin%20se%20pla%C5%A1i%20gubitka%20vlasti&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68415400&x4=10043&x5=%C5%A0tampa%3A%20Putin%20se%20pla%C5%A1i%20gubitka%20vlasti&x6=0&x7=%2Fbs%2F%C5%A1tampa-putin-se-pla%C5%A1i-gubitka-vlasti%2Fa-68415400&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240301&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/štampa-putin-se-plaši-gubitka-vlasti/a-68415400?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68406683_302.jpg
Image source Dmitry Rogulin/TASS/dpa/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68406683_302.jpg&title=%C5%A0tampa%3A%20Putin%20se%20pla%C5%A1i%20gubitka%20vlasti

Item 22
Id 68415256
Date 2024-03-01
Title Vučićeva odiseja između Zapada i Istoka
Short title Vučićeva odiseja između Zapada i Istoka
Teaser Svačiji mezimac. Tako bi mogao da se opiše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dok istovremeno čuva prijateljstvo sa Rusijom i flertuje sa Evropskom unijom, piše Katolička novinska agencija.
Short teaser Svačiji mezimac. Tako bi mogao da se opiše Aleksandar Vučić, piše Katolička novinska agencija.
Full text

„Ime ubice je Putin", „Mir Ukrajini, sloboda Rusiji". Demonstranti mašu zastavama Ukrajine i Evropske unije, opisuje Katolička novinska agencija (KNA) prizore iz Srbije od prethodnih dana.

Na ulicama Novog Sada su Rusi, oni su i u Beogradu zapalili more svijeća za kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.

Ipak, sužava se prostor za protivnike ruskih vlasti u Srbiji – vlasti zemlje u koju su izbjegli su bliski saveznici ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Srbija je iznova dobijala međunarodne kritike u protekle dvije godine, jer Beograd nije uveo sankcije Moskvi, podsjeća KNA. Ali, od tada je Beograd postao i popularno odredište za odmor ili zbjeg Rusa. Ironija hoće da su među njima mnogi Putinovi kritičari.

„Danas u Srbiji žive mnogi ruski migranti, uključujući predstavnike civilnog društva i opozicije“, kaže beogradski politikolog Nikola Burazer.

I Ukrajinci su bježali u Srbiju zbog ruske agresije, ali je Rusa daleko više i vidljiviji su. „Ukrajinske izbjeglice su imale mnogo opcija, uključujući da odu u države EU. Ruski migranti nisu“, kaže Burazer.

Naposletku, Srbi i Rusi su povezani kulturom. Kao poveznica služi pravoslavna vjera, kaže stručnjak za Balkan, Florijan Biber. „Među konzervativnim nacionalistima u Srbiji postoji osjećaj da je Rusija veliki brat“, kaže on, dodajući da taj mit jačaju mediji i crkve.

Neutralnost kao malo tamo, malo onamo

Neki posmatrači ocjenjuju spoljnu politiku predsjednika Aleksandra Vučića kao političku odiseju, piše KNA. Dok tvrdi da je zemlja neutralna, on teži članstvu u EU i istovremeno održava dobre odnose sa Kinom i Rusijom.

Beogradski moćnik naglasio je da će odnosi s Rusijom postati „teži“ poslije smrti Navaljnog. Ali, gotovo u istom dahu, odbacio je ideju da uvede sankcije savezniku.

„To je tipični Vučić. Govori ono što žele da čuju u Moskvi, Briselu i Pekingu“, kaže Dušan Reljić, stručnjak za Balkan.

Sredinom februara, tokom državnih praznika u Srbiji, Vučić je svom narodu predstavio novi vojni arsenal: protivvazdušni sistem, tenkove i rakete – kupljene u Moskvi.

To mora da je bio udarac za Ruse u egzilu. „Ima izvještaja da ih srpske vlasti administrativno maltretiraju ili ih čak špijuniraju za račun Rusije", kaže politikolog Burazer.

Istog dana, mediji su pisali o Ruskinji u Beogradu čija je dozvola boravka oduzeta nakon što je potpisala peticiju protiv napada na Ukrajinu.

Rusko demokratsko društvo, organizacija koja se vodi iz Beograda, navodi da sve više kritički nastrojenih Rusa doživljava sličnu sudbinu u Beogradu.

Vučić nema razloga da mijenja politiku

Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji od 2012. godine. Posljednjih sedmica je pak članstvo u EU još jednom udaljeno, i to ne samo zbog odnosa sa Rusijom i Kinom, piše KNA.

Beograd se udaljava od Brisela i zbog domaće politike. Tvrdi se da su parlamentarni i lokalni izbori u decembru bili obilježeni kupovinom glasova i zastrašivanjem, pogotovo propagandnim medijima u kojima Vučić gotovo svakodnevno Srbima objašnjava svijet. Parlament EU tražio je nezavisno istragu.

Još nema priznanja Kosova, koje je preduslov za ulazak Srbije u EU, navodi agencija.

Da li Vučić može da održi svoj kurs u svijetu koji je sve više obilježen polarizacijom? Reljić odgovara pitanjem: „Šta ga sprečava da nastavi ovako?“

Kaže, EU nije jasno privržena proširenju, a čak i novac iz pretpristupnih fondova EU nije ozbiljno sredstvo pritiska. Srbija bi ekonomski mogla da održi glavu iznad vode i bez pomoći Brisela.

Uz to, Vučić se neće okretati od dvije sile koje imaju pravo veta u Savjetu bezbjednosti sve dok pitanje Kosova ne bude riješeno, kaže Reljić. „Dobro razumijevanje sa Moskvom i Pekingom je od najveće važnosti“, sumira on.

mš/nr (kna)

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::Vu%C4%8Di%C4%87eva%20odiseja%20izme%C4%91u%20Zapada%20i%20Istoka&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68415256&x4=10043&x5=Vu%C4%8Di%C4%87eva%20odiseja%20izme%C4%91u%20Zapada%20i%20Istoka&x6=0&x7=%2Fbs%2Fvu%C4%8Di%C4%87eva-odiseja-izme%C4%91u-zapada-i-istoka%2Fa-68415256&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240301&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/vučićeva-odiseja-između-zapada-i-istoka/a-68415256?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/68395338_302.jpg
Image caption Aleksandar Vučić na samitu u Tirani
Image source Armando Babani/AP Photo/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/68395338_302.jpg&title=Vu%C4%8Di%C4%87eva%20odiseja%20izme%C4%91u%20Zapada%20i%20Istoka

Item 23
Id 68392774
Date 2024-02-29
Title FAZ: Čović blokira gas sa Krka za BiH
Short title FAZ: Čović blokira gas sa Krka za BiH
Teaser Bosna i Hercegovina bi mogla da se uz pomoć Hrvatske oslobodi zavisnosti od ruskog gasa. Ali, planovi su blokirani, piše FAZ.
Short teaser Bosna i Hercegovina bi mogla da se uz pomoć Hrvatske oslobodi zavisnosti od ruskog gasa. Ali, planovi su blokirani, piše
Full text

Američki državni sekretar je 11. januara poslao pismo dvojici svojih evropskih kolega, Elmedinu Konakoviću (BiH) i Gordanu Grliću Radmanu (Hrvatska) sa jasno formulisanim zahtjevom, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). Naime, on zahtijeva da se Bosna i Hercegovina oslobodi zavisnosti od ruskog gasa. To bi se moglo postići ako bi se izgradila dionica gasovoda od Krka do BiH. Jer, na ovom hrvatskom ostrvu je 2021. otvoren terminal za tečni gas, napominje FAZ.

Ali, Dragan Čović, najmoćniji hrvatski političar BiH, blokirao je zakone neophodne za izgradnju gasovoda. „To mu se može, s obzirom da je njegova stranka (HDZ BiH) na vlasti u Sarajevu."

„Konstantna odugovlačenja ugrožavaju projekat", napisao je Blinken. U tekstu se ističe da je američki državni sekretar u pismu i bukvalno pozvao dvojicu ministara spoljnih poslova da izvrše „pritisak” na Čovića da prekine blokadu, piše dnevnik iz Frankfurta. Dodaje da je Blinken optužio Čovića za „očiglednu korupciju".

„Pismo je ubrzo procurilo u medije, što je možda i bila namjera autora da doprinese pritisku", primjećuje autor teksta Mihael Martens. No, izgleda da je pismo izazvalo kontra efekat.

Naime, Andrej Plenković je „demonstrativno dočekao Čovića u Zagrebu i stao na njegovu stranu": ‚Hrvatska podržava stav Dragana Čovića‘ i ‚poštuje interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini", poručili su iz hrvatske vlade", piše FAZ.

Autor naglašava da „Čović prilično sebično definiše ‚interese hrvatskog naroda u BiH‘, a zapravo samo hoće dio kolača i da eventualnu novu kompaniju učini instrumentom svog HDZ BiH.

"Ali, zašto Plenković prikriva takve trikove? Uostalom, hrvatskog premijera, koji ima odlične veze u EU, smatraju liberalnim i prozapadnim. I u interesu Hrvatske je da postane regionalno energetsko čvorište, i da prevaziđe blokadu Čovića. (…) Međutim, ove godine u Hrvatskoj predstoje saborski i predsjednički izbori. Tako da Plenković, pogotovo u izbornoj godini, ne smije da dobije etiketu kako nema razumijevanja za Hrvate u BiH, koji gotovo svi imaju hrvatske pasoše, a samim tim i pravo glasa u toj zemlji”, piše FAZ i dodaje da bi to Plenkovića moglo koštati glasova posebno u konzervativnom biračkom tijelu.

Čović nije sam

"Čović, pak, nije sam u Bosni i Hercegovini”, primjećuje FAZ. "On uživa podršku Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske”, piše FAZ ističući da je "Dodik jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropi i kao rezultat toga ne želi da prevaziđe zavisnost BiH od ruskog gasa, već želi da je poveća”. U tekstu stoji i da je Rusija godinama uspijevala da odlaže izgradnju terminala za tečni gas na Krku. No, nakon što je Kremlj na kraju izgubio ovu bitku, sada bi barem htio da BiH i dalje ostane zavisna.”

U tekstu se takođe ističe kako je "gas važan za snabdijevanje Sarajeva i drugih gradova, kao i za neke ključne industrije”. "Do sada je gas dolazio iz Rusije, tačnije: preko Srbije, preko balkanskog produžetka gasovoda ‘Turski tok', kojim Moskva prvenstveno snabdijeva Tursku. Diverzifikacija ponude čak ne bi bila posebno teška za BiH, s obzirom da bi trebalo izgraditi manje od 200 kilometara dionice gasovoda i to bi koštalo, prema procijenama, oko 100 miliona evra”, piše FAZ i pita se kako može da se prevaziđe Čovićeva blokada.

„Čuje se da bi SAD mogle da uvedu sankcije Čoviću”, piše list podsjećajući da je Vašington to već praktikovao sa Dodikom, a da on poslije nije primijetno promijenio svoju prorusku politiku. "Jedan naš sagovornik sa dobrim vezama u Sarajevu kaže: ‘Čović blokira projekat koji je strateški važan za cijeli region. Dodika prima Putin da proslavi odlične odnose između njegove Republike Srpske i Kremlja, dok je EU upravo donijela svoj 13. paket sankcija protiv Rusije. Kako EU opravdava to što ovaj čovjek još uvijek nije na crnoj listi? To je groteskno”, zaključuje Mihael Martens svoj tekst u Frankfurter algemajne cajtungu.

Priredio: S. Savić

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::FAZ%3A%20%C4%8Covi%C4%87%20blokira%20gas%20sa%20Krka%20za%20BiH&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68392774&x4=10043&x5=FAZ%3A%20%C4%8Covi%C4%87%20blokira%20gas%20sa%20Krka%20za%20BiH&x6=0&x7=%2Fbs%2Ffaz-%C4%8Dovi%C4%87-blokira-gas-sa-krka-za-bih%2Fa-68392774&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240229&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/faz-čović-blokira-gas-sa-krka-za-bih/a-68392774?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/63912744_302.jpg
Image caption Ko usporava gasnu diversifikaciju BiH?
Image source Davide Bonaldo/Zuma/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/63912744_302.jpg&title=FAZ%3A%20%C4%8Covi%C4%87%20blokira%20gas%20sa%20Krka%20za%20BiH

Item 24
Id 68053302
Date 2024-01-22
Title Štampa: situacija na Balkanu „generalno veoma fragilna“
Short title Štampa: situacija na Balkanu „generalno veoma fragilna“
Teaser Da li Putin, uz pomoć Vučića, na Balkanu planira da otvori novi front, pita se tabloid „Bild“. A švajcarski „Noje cirher cajtung“ piše o najavi da će dinar biti zabranjen na Kosovu.
Short teaser Da li Putin na Balkanu planira da otvori novi front, pita se „Bild“. Štampa piše i o problemu sa dinarima na Kosovu.
Full text

„Moguće drugo ratište u Evropi: da li Putin ovdje planira sljedeći rat?" Pod tim bombastičnim naslovom najtiražniji nemački list, tabloid Bild, na svom portalu objavljuje tekst u kojem navodi da „eksperti za Balkan upozoravaju na razvoj situacije u Srbiji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem". Pritom se citira teza, koju je na svom nalogu na mreži Iks iznijela Kati Šneberger iz nevladine organizacije „Beč ide u Evropu" (VIENNA goes EUROPE):

„Ista appeasement-politika smirivanja po svaku cijenu kao protiv Putina dovešće do istog rezultata sa Vučićem. To se može pratiti korak po korak. I niko neće moći da kaže da to nije bilo očekivano. Putin će na Balkanu, uz Vučićevu pomoć i uz zaglušujuću tišinu predstavnika EU, napraviti drugo bojno polje na evropskom tlu pred izbore za Evropski parlament", ocijenila je Šneberger.

Njemački list podsjeća zatim svoje čitaoce da su u septembru 2022, na marginama Generalne skupštine UN, ministri spoljnih poslova Srbije i Rusije potpisali sporazum o budućoj saradnji – šest mjeseci nakon ruskog napada na Ukrajinu. To je „jasan signal", ocjenjuje Bild, dodajući da Srbija još uvijek ne učestvuje u sankcijama EU Rusiji. Podsjeća se i da su u maju 2023. bivši šef BIA Aleksandar Vulin i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić učestvovali na bezbjednosnoj konferenciji u Moskvi.

„Eksplozivni" slučaj Radojičić

Situaciju za Bild komentariše Jakov Devčić, šef kancelarije Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, koja je bliska CDU. Devčić kaže: „U srpskom političkom pejzažu postoje jasne proruske struje. I bivši šef obavještajne službe Vulin i Dačić zastupaju proruske stavove. Moskva zna kako da politički iritira Zapad."

Njemački list podsjeća i na prošlogodišnje događaje na sjeveru Kosova kada je došlo do „ozbiljnih sukoba" između vojnika Kfora i kosovskih Srba i kada je povrijeđeno 30 vojnika zapadne alijanse. Situacija je eskalirala u septembru kada je „30 teško naoružanih pripadnika srpskih paravojnih formacija napalo policajce na sjeveru Kosova, kada je ubijen kosovski policajac, a Vučić rasporedio trupe na granici – prijeteći onako kako nije godinama."

Posebno je „eksplozivno", piše Bild, to što je Milan Radojičić iz Srpske liste preuzeo odgovornost za napad, pobjegao u Srbiju – gdje je uhapšen, ali ubrzo i pušten.

„Istraga je još u toku. Radojčiću je zabranjen izlazak iz zemlje", kaže za Bild Jakov Devčić i ocjenjuje da je „važno da EU i SAD nastave da insistiraju kod srpske strane na sveobuhvatnoj istrazi o tome šta se desilo."

„Mobilizacija?"

Njemački list navodi još dvije stvari u prilog tezi iz naslova: „Vučić je u oktobru 2023, umjesto na samit EU-Balkan, otputovao u Kinu, tamo se sastao sa Putinom, a na marginama samita Puta svile potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom". I drugo: „u januaru 2024 Srbija je najavila ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka", piše Bild, pa postavlja pitanje: „Mobilizacija?"

Pravi rat je „malo vjerovatan", kaže međutim Devčić, jer „iako većina Srba ne želi ni u kom obliku da prizna državu Kosovo, oni ne žele ni da ratuju za Kosovo".

Njegov zaključak glasi: „Situacija na Zapadnom Balkanu je generalno veoma krhka. Bez većeg prisustva Zapada, a time i Njemačke na sjeveru Kosova, neće biti mira i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu", zaključuje u analizi za tabloid Bild Jakov Devčić iz beogradske kancelarije Fondacije Konrad Adenauer.

Srpski dinar nepoželjan na Kosovu

Kosovo zabranjuje srpski dinar – to uznemirava srpsku manjinu, piše švajcarski Noje cirher cajtung. U tekstu koji potpisuje novinar Volker Pabst, navodi se najprije da Kosovo ima problem s falsifikovanim novcem. Konkretno, u opticaju je veliki broj falsifikovanih kovanica od dva evra.

„Prema izvještaju iz septembra, operater parkinga u Prištini privremeno je prestao da prima kovanice te vrijednosti zbog velike količine falsifikovanog novca. Samo u prvoj polovini 2023. godine policija je registrovala više od 30.000 falsifikovanih kovanica."

Centralna banka Kosova zato je sada predstavila nove smjernice za rukovanje gotovinom i transferima u kojima se, između ostalog, reguliše kada i kako se kovani novac i novčanice povlače iz opticaja. Komercijalnim bankama ubuduće, recimo, više neće biti dozvoljeno da izdaju novčanice od 500 evra.

„Sve to teško da je kontroverzno", piše švajcarski list. „Ipak, uredba, koja stupa na snagu 1. februara, izaziva veliku pometnju. Centralna banka takođe eksplicitno navodi da je evro jedina dozvoljena valuta za novčana plaćanja."

Dinar u opticaju na sjeveru

U tekstu se podsjeća da Kosovo nije ni dio evrozone, a ni EU, ali je, poslije proglašenja nezavisnosti, prvo usvojilo njemačku marku, a kasnije evro.

„Zajednička evropska valuta, međutim, još uvek nije jedino sredstvo plaćanja", objašnjava svojim čitaocima Noje cirher cajtung. „Srpski dinar i dalje je u opticaju u dijelovima zemlje naseljenim Srbima, posebno na sjeveru, na granici sa Srbijom. Većina cijena tamo je u dinarima, a filijale lokalnih banaka dio su srpskog bankarskog sistema. Računi se vode u dinarima, bankomati izdaju dinare."

„To ima simbolično značenje, ali ne samo to", piše švajcarski list. „Mnogi Srbi na Kosovu primaju plate, penzije ili socijalnu pomoć od Srbije. Vlada u Beogradu nikada nije prihvatila nezavisnost bivše pokrajine i održava paralelne strukture za Kosovo, poput sopstvenog zdravstvenog ili školskog sistema. Prema podacima Beograda, ukupne isplate za srpsku manjinu iznose više od sto miliona evra godišnje."

Kako se navodi, Srpska lista ocjenjuje da je ukidanje dinara „pokušaj da se Srbi protjeraju sa Kosova bez upotrebe oružane sile, jer bi se, bez podrške Beograda, još više pripadnika te manjine preselilo u Srbiju". Prenosi se i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa samitu u Davosu najavio da će „učiniti sve što je u njegovoj moći" da se tome odupre.

Srpska banka zatvara ekspoziture na Kosovu

„Za vladu Kosova", piše list, „ta mjera predstavlja dalji korak ka konačnom sprovođenju svih suverenih ovlašćenja na čitavoj nacionalnoj teritoriji. Premijer Aljbin Kurti je sve spremniji da preduzme kontramjere protiv pokušaja Srbije da to potkopa. To je već bilo očigledno u – sada riješenom – sporu oko registarskih tablica."

Prva posljedica te mjere o evru kao jedinoj važećoj valuti, piše Noje cirher cajtung, jeste to što je jedna od dvije srpske banke koje posluju na Kosovu odlučila da do 31. januara zatvori sve svoje filijale. „Međutim, detalji o konkretnoj primjeni uredbe još nisu poznati. To će vjerovatno biti i predmet pregovora sa Briselom, a specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak najavio je da će analizirati situaciju."

U svakom slučaju, zaključuje švajcarski list, „rješenje za isplate iz Beograda srpskoj manjini moglo bi da se pronađe. Srbija, naravno, u principu može i da prebaci novac na račun u evrima kod kosovske banke – pod uslovom da postoji bilateralni sporazum o platnom prometu. Ali, barem implicitno, to bi značilo i priznanje kosovske državnosti."

Priredio: I. Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::%C5%A0tampa%3A%20situacija%20na%20Balkanu%20%E2%80%9Egeneralno%20veoma%20fragilna%E2%80%9C&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=68053302&x4=10043&x5=%C5%A0tampa%3A%20situacija%20na%20Balkanu%20%E2%80%9Egeneralno%20veoma%20fragilna%E2%80%9C&x6=0&x7=%2Fbs%2F%C5%A1tampa-situacija-na-balkanu-generalno-veoma-fragilna%2Fa-68053302&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240122&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/štampa-situacija-na-balkanu-generalno-veoma-fragilna/a-68053302?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&title=%C5%A0tampa%3A%20situacija%20na%20Balkanu%20%E2%80%9Egeneralno%20veoma%20fragilna%E2%80%9C

Item 25
Id 67984538
Date 2024-01-15
Title Njemačka štampa: Kosovo slijedi primjer Srbije i naoružava se
Short title Štampa: Kosovo slijedi primjer Srbije i naoružava se
Teaser Srbija se godinama naoružava. Sada Kosovo želi slijediti taj primjer. Vijest da će SAD prodati Prištini protivtenkovsko oružje Džavelin prenosi nekoliko njemačkih medija – „Frankfurter algemajne cajtung“ nešto opširnije.
Short teaser Vijest da će Kosovo nabaviti oružje Džavelin prenose i njemački mediji. „Frankfurter algemajne cajtung“ nešto opširnije.
Full text

Planirana prodaja američkog protivtenkovskog oružja Kosovu ljuti srpsku vladu, piše njemački list. Vijest o tome je „veliko razočaranje", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslije sastanka s američkim ambasadorom Kristoferom Hilom u Beogradu. Hil je u četvrtak (11. januar) zvanično obavijestio Vučića da je zahtjev Kosova koji je odobrila Bijela kuća proslijeđen Kongresu.

Prema informacijama iz Prištine i Vašingtona, Kosovo želi, između ostalog, da kupi oko 250 komada protivtenkovskog oružja Džavelin za Kosovske snage bezbjednosti. Kako prenosi Frankfurter algemajne cajtung, taj paket uključuje i „slanje instruktora za upotrebu i održavanje tog oružja koje se u Ukrajini pokazalo kao efikasno protiv ruskih tenkova i drugih oklopnih vozila. Iz Prištine poručuju da je sporazum o naoružanju već dogovoren i da je implementacija samo formalnost. Otpor Kongresa ne očekuju."

Prema američkom saopštenju, ta prodaja je „u interesu Sjedinjenih Država, jer bi ojačala odbrambenu sposobnost evropske partnerske države. Prodaja će omogućiti Kosovu da očuva svoj teritorijalni integritet."

Neizvjesnost zbog buduće američke politike

Frankfurtski list piše da je na Kosovu velika većina stanovništva već godinama za ulazak u NATO. Pritom, podsjeća se, „državnost Kosova ne priznaju sve članice Alijanse, uključujući i Španiju i Rumuniju. Srbija, koja ne priznaje secesiju Kosova i koja zvanično nastavlja da gleda na tu državu kao na svoju privremenu otcijepljenu pokrajinu, nada se da će moći trajno da stavi pod svoju kontrolu barem sjever Kosova naseljen Srbima."

Ujedno, kako piše Frankfurter algemajne, „na , posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, vlada neizvjesnost oko buduće američke politike u regionu, i to ne samo zbog moguće pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD. To je tako i zato što je Srbija masovno unaprijedila svoje oružane snage otkako je Vučić preuzeo vlast u Beogradu. Naoružavanje je praćeno masovnom revanšističkom retorikom u provladinim medijima."

Kosovo udvostručilo budžet za odbranu

Kao odgovor na to, „susjedi sada takođe jačaju svoje vojne sposobnosti. Kosovo, jedna od ekonomski najslabijih država u Evropi, ove godine planira da potroši više od 200 miliona evra na odbranu. (…) Nedavno je ta zemlja nabavila, između ostalog, i bespilotne letjelice Bajraktar od Turske. Kosovski premijer Aljbin Kurti hvali se da je udvostručio budžet za odbranu u prve dvije godine svog mandata."

S druge strane, zaključuje se u tekstu, „Vučić je nedavno istakao da je srpska vojska jedna od najjačih na Balkanu. Ukazao je na veliki broj tenkova koje je njegova zemlja dobila od Rusije prije ruskog napada na Ukrajinu, a najavio je da će Beograd i dalje kupovati oružje, posebno iz Kine, a naročito borbene avione, dronove i protivvazdušne sisteme. U Srbiji se planira i ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, koji je ukinut 2011. godine", navodi Frankfurter algemajne cajtung.

Priredio: I. Đerković

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::Njema%C4%8Dka%20%C5%A1tampa%3A%20Kosovo%20slijedi%20primjer%20Srbije%20i%20naoru%C5%BEava%20se&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=67984538&x4=10043&x5=Njema%C4%8Dka%20%C5%A1tampa%3A%20Kosovo%20slijedi%20primjer%20Srbije%20i%20naoru%C5%BEava%20se&x6=0&x7=%2Fbs%2Fnjema%C4%8Dka-%C5%A1tampa-kosovo-slijedi-primjer-srbije-i-naoru%C5%BEava-se%2Fa-67984538&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240115&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/njemačka-štampa-kosovo-slijedi-primjer-srbije-i-naoružava-se/a-67984538?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&f=https://tvdownloaddw-a.akamaihd.net/dwtv_video/flv/vdt_bs/2023/bbos230628_001_oruzjebos_01r_AVC_640x360.mp4&title=Njema%C4%8Dka%20%C5%A1tampa%3A%20Kosovo%20slijedi%20primjer%20Srbije%20i%20naoru%C5%BEava%20se

Item 26
Id 67930341
Date 2024-01-09
Title „Nova elita“ Srbije: male plate, mnogo korupcije
Short title Balkanski baroni: male plate, velika korupcija
Teaser Zvanična plata predsjednika Srbije Vučića čini ga sirotim poput crkvenog miša, piše „Noje osnabriker cajtung“. Ali, istina je da se „nova elita“ Srbije bogati korupcijom – a to često pokazuje kroz firmiranu odjeću.
Short teaser Zvanična plata predsjednika Srbije čini sirotim poput crkvenog miša. Da li je to baš tako?
Full text

Premijeri, ministri i poslanici na Balkanu spadaju u „najjadnije" plaćene ljude na takvim pozicijama u Evropi.„Ali ipak se njihovi poslovi često ispostave kao šokantno isplativi – i za njihove familije“, piše Noje osnabriker cajtung. To se, navodi njemački dnevni list, može zahvaliti korupciji.

U tekstu dopisnika iz Beograda Tomasa Rozera navodi se da recimo njemački predsjednik ukupno dobija 24.500 evra bruto. U poređenju s tim, političari na Balkanu su sirotinja – srpski predsjednik Aleksandar Vučić, navodi list, zarađuje 1.450 evra neto. Njegov crnogorski kolega Jakov Milatović petstotinjak evra više.

Pišući o Vučiću, list navodi: „I imovina koju taj ljubitelj odjela po mjeri i plemenitih vina zvanično prijavljuje svodi se na skromni stan od 30 kvadrata i čini ga naizgled najubogijim predsjedničkim crkvenim mišem Balkana.“

Navodi se da opozicija pak vidi Vučića kao najbogatijeg čovjeka u Srbiji. „Zbilja posebno niske plate političara i u Srbiji idu uz posebno rascvjetanu korupciju. Čak i skromno plaćene funkcije se, zbog moći koju nose, ispostavljaju kao šokantno isplative – pa i za familije i stranačke drugove“, piše list.

Kako navodi novinar Rozer, državni tenderi idu „dobročiniteljima“ vladajuće stranke, za klijentelu se čuvaju bolje plaćeni poslovi u upravama javnih preduzeća. „Jer, zahvalnica što im je omogućen pristup ćupu sa blagom vraća se nazad u crnu partijsku kasu i privatne džepove.“

List ocjenjuje da srpska „nova elita" za svaki slučaj često upisuje imetak na imena bračnih partnera, braće, sestara i djece, ali ipak tu i tamo „demonstrira grešno skupu prestižnu odjeću“.

Rozer navodi primjer više markiranih tašnica (Dior, Šanel…) koje nosi medijska savjetnica predsjednika Srbije, prenoseći navode srpskih medija da koštaju i preko 20.000 evra. „To je skoro dvostruko više od njene godišnje plate.“

priredio: N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Analytics pixel
<img width="1" height="1" alt="" src="http://logc279.xiti.com/hit.xiti?s=531599&s2=10&p=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk::%E2%80%9ENova%20elita%E2%80%9C%20Srbije%3A%20male%20plate%2C%20mnogo%20korupcije&di=&an=&ac=&x1=1&x2=10&x3=67930341&x4=10043&x5=%E2%80%9ENova%20elita%E2%80%9C%20Srbije%3A%20male%20plate%2C%20mnogo%20korupcije&x6=0&x7=%2Fbs%2Fnova-elita-srbije-male-plate-mnogo-korupcije%2Fa-67930341&x8=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste&x9=20240109&x10=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste::TEME%3A%3AKiosk" />
Item URL https://www.dw.com/bs/nova-elita-srbije-male-plate-mnogo-korupcije/a-67930341?maca=bos-VEU_fokusba-23181-html-copypaste
Image URL (460 x 259) https://static.dw.com/image/65526956_302.jpg
Image caption Vučić "najubogiji predsjednički crkveni miš Balkana"
Image source Darko Vojinovic/AP/picture alliance
RSS Player single video URL https://rssplayer.dw.com/index.php?lg=bos&pname=&type=abs&image=https://static.dw.com/image/65526956_302.jpg&title=%E2%80%9ENova%20elita%E2%80%9C%20Srbije%3A%20male%20plate%2C%20mnogo%20korupcije